• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

VOĆE KOJE USPEVA U SRBIJI SE ZASADI JEDNOM, A RAĐA NAREDNIH 50 GODINA! Donosi ogromnu zaradu svake sezone

Autor Aleksandar Nastevski

Kako hektar pod voćem donosi prihod koliko i 10 hektara pod ratarskim kulturama, sve je više voćara u despotovačkoj opštini.

 Orah voćari sađenje prinos nekoliko generacija Izvor: MONDO, Danijela Pašić

Od 100 hektara, koliko je pod voćem, dominira šljiva pod kojom je 60 hektara, a druga, sve zastupljenija voćka je orah, koga ima na tridesetak hektara.

Despotovčani se opredeljuju za njega, jer može dugo da stoji u ljuspi ili u jezgru, pa se lakše skladišti, dok su za većinu voća potrebne hladnjače ili prerada.

Možda će vas zanimati

Cena ne varira, deficitaran je na tržištu i isplativiji od ostalog voća, ali se duže čeka na obrt sredstava.

UZ SADNICE UVEZLI I CRVE

Uvoženjem sadnica, orašari su, nažalost, uvezli i crva zvanog beli drvotočac, kojima su sadnice bile zaražene. Ukoliko se ne primene preventivne mere, on se uoči tek druge, treće godine. Uništava mlade lastare i kroz stablo se spušta ka korenu biljke. Zato je Nešić postavio feromonske klopke.

U startu su veća ulaganja, ali kasnije je manje održavanje.

"Pun rod oraha može da se očekuje od dvanaeste do osamnaeste godine, a uz dobro održavanje vek mu je od 25 do 50 godina. Znači, sadi se za naredne generacije", kaže predsednik Udruženja voćara i vinogradara Saša Nešić i dodaje: 

"Zato su mnogi koji ne žele da im njive predaka budu zakorovljene, a naročito zemljaci na privremenom radu u inostranstvu, poslušali moj savet da ne prave objekte, jer je to mrtav kapital, već da sade orah".

Kako je po struci poljoprivredni tehničar, on pomaže, ali i uslužno održava sve plantaže oraha na teritoriji despotovačke opštine, kao što su plantaže Živorada Zarića iz Lipovice i njegove snaje Olivere na pet hektara domaćeg sejanca, koji su u Švajcarskoj, i na plantažu Grade Kojadinovića iz Despotovca, koji je u Švedskoj, a koje su zasađene pre četiri godine.

"Vodeća sorta na Kojadinovićevoj plantaži je američki čendler, koju je prvi zasadio u Srbiji, a oprašivač je 'franket'. Ima bolju cenu i prođu u svetu, a pošto je to takozvana poboljšana piramida, na tri-četiri sprata, plodovi se sakupljaju mehanički, rađa već u drugoj godini, za razliku od domaćeg koji počne da rađa između pete i sedme godine", kaže Nešić i dodaje:

"Kojadinović razmišlja i o proizvodnji orahovog ulja, ali su mu potrebna skupa postrojenja".

(Mondo/Novosti)

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

Pročitajte i OVO

Tagovi

Komentari 18

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Q

Ja sam posadio pre 20 godina lesnik, to jest dobii sam na poklon madjarski krupni kako vec 4 sadnice. I kako vreme prolazilo poceli da izbijaju iz korena mladari i tako zao mi bilio da ih secwm i sadio sam ih vamo tamo, tako jedno 8 godina. I danas imam oko 40 stabala lesnika, radjaju samo tako nikakve agrotehnicke mere neke stalne ne sprovodim. Samo ih nadjubrim dobro stajnjakom i zalijem ako susna godina i to je to,lesnik ne prskam.

Fuj sns bot

Da da, a onda ga otkupljujete dzab dzabe, a prodajete kao suvo zlato. Jednom naseo na vase fore, nikad vise.

Gg

@Fuj sns bot Od cega zivis ti?

special image