VOĆARI OČAJNI: Kad prodaju višnju imaju da plate – berače

Za otkup se nudi samo 25 dinara po kilogramu, zbog čega navodno ima i onih koji su u znak revolta posekli deo svojih zasada pre nego što su ubrali i jednu višnju.

On je podsetio da je i prošla godina bila loša za proizvođače, jer je otkupna cena od 30 do 50 dinara bila dovoljna samo za pokriće ulaganja u višnjike, dok su, dodao je, firme koje se bave izvozom prodavale kilogram višanja stranim kupcima za 1,6 evra.

"Ništa bolja situacija neće biti ni naredne godine, to je sigurno, zbog toga što su proizvođači prepušteni hladnjačarima koji diktiraju cenu. Proizvođači nemaju izbora i hladnjačari to i te kako koriste", kazao je Stojanović.

I ovde se, izgleda, kao i kod malina (koje su, doduše, sada postigle dobru cenu zbog manje ponude), ponavlja ista priča godinama. Proizvođači se ne udružuju, ne grade hladnjaće, a na pameti im je samo cena koju "plaćaju strani kupci", ili ona koju za mala pakovanja višnje vide u evropskim marketima, ne uzimajući u obzir sve troškove.

Stojanović priznaje da je beznadežna situacija u kojoj se nalaze proizvođači višanja posledica toga što na području Merošine i Prokuplja godinama ne radi niti jedna od tri velike hladnjače kojima su ranije predavali sav rod.

"Hladnjača merošinskog Voćara je kapaciteta 900 vagona, ali je u stečaju već šest godina. Poslednje tri godine nam obećavaju da će neki Mađari preuzeti hladnjaču i staviti je u pogon, ali ništa od toga nije bilo", kazao je Stojanović.

Da li će i i kada Voćar ponovo četi da radi, dodao je Stojanović, niko ne može da sazna, jer, prema njegovim rečima, "lakše je dobiti informacije o američkoj bazi Bondstil nego o hladnjači koja je u vlasništvu naše države".

"Očigledno da postoji nečiji interes da Voćar ne proradi, zato što onda voćari nemaju izbora, nemaju gde da čuvaju višnje i prinuđeni su da ih prodaju po bagatelnoj ceni iako se radi o sorti koja je najbolja na svetu", rekao je Stojanović.

On je kazao da se na području opštine Merošina oblačinska višnja uzgaja na oko 2.000 hektara, ali da se površine iz godine u godinu smanjuju.

"Već dve, tri godine niko više ne ulaže u nove zasade. Ljudi prestaju da obrađuju i postojeće zasade nezadovoljni cenom. Čitav naš kraj živeo je ranije od proizvodnje višanja, ali sada ne. Ljudi odlaze iz sela u potrazi za poslom od kojeg će imati zaradu", rekao je Stojanović.

Ivan Petković iz Sekretarijata za poljoprivredu kazao je agenciji Beta da je ovogodišnji rod višanja u niškom kraju odličan, višnje su izuzetne krupnoće i visokog procenta suve materije.

Prema njegovim rečima, u zavisnosti od starosti stabala i ulaganja u višnjike rod se kreće između osam i 20 tona po hektaru.

"Sa otkupnom cenom od 20 do 30 dinara po kilogramu proizvođači ne mogu da pokriju ni osnovne troškove obrade zemljišta, zaštite zasada i berbe. Granična cena sa kojom bi mogli da pokriju troškove je 50 dinara", rekao je Petković.

U najgorem položaju trenutno su proizvođači višanja sa područja opštine Gadžin Han jer je pre par dana na tom području otkup obustavljen.

Jedina firma koja se bavila otkupom odustala je od tog posla, uz obrazloženje da su hladnjače u Srbiji pune višanja i da nemaju kome da prodaju to voće.

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.