Prema zvaničnim podacima u Srbiji je izdato skoro 3.000 građevinskih dozvola mesečno, što predstavlja povećanje broja dozvola za 20 odsto. 

Najviše se gradi u Sremu gde je ukupno 35,2 odsto novogradnje, zatim u Beogradu gde je 13,1 odsto dozvola izdato, a zatim u Banatu i Mačvi.  Ipak, vrednost radova najveća je u Beogradu, dok je opala u regionu Vojvodine, Šumadije, Zapadne Srbije u odnosu na prošlu godinu. 

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 84 odsto građevinskih dozvila odnosilo se na zgrade. Podaci za pre dva meseca pokazuju da je prosečna površina stanova koji se grade 72 metra kvadratna i da je prijavljena izgradnja više od 2000 stanova mesečno, a njihova prosečna površina iznosi 72 metara kvadratna.

"Velika je potražnja za stanovima, jer se to sada smatra sigurnom investicijom u doba korone. Zbog toga njihova cena i dalje skače. Naročito je važna stambena izgradnja na Novom Beogradu. Vikendice su jedno vreme bile tražene i građene, ali je sada to interesovanje opalo i svi su se vratili na stanove", kaže za MONDO Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije. 

Međutim, veliki broj tih objekata gradi se zapravo umesto starih zgrada koje moraju da budu porušene ili potpuno adaptirane, kaže Rodić. 

"Kada uzmemo u obzir da je prosečna starost stanova 40 godina, jasno nam je da je veliki broj objekata predviđen za rušenje i izgradnju novih stanova. Ima oko million I po stanova koje treba potpuno srušiti I ispočetka krenuti sa gradnjom. To su stanovi većeg gabarita kod kojih se dosta gubi energije, struje I vode, i zato sada moraju da budu adaptirani"

Prema rečima stručnjaka, korona je donekle uticala na broj izdatih građevinskih dozvola. U aprilu prošle godine tokom vanrednog stanja umesto očekivanog rasta broj dozvola je pao za 30 odsto.

"Ali se građevina nakon toga brzo opravila i bilo je oko 600 dozvola za gradnju više nego prethodne godine. Svaki naredni mesec beležen je rast dozvola i tako se na kraju došlo do porasta od 30 odsto, koji bi bio i veći bez uticaja pandemije", kaže ekonomista Branislav Đurović. 

To pokazuje podatak da je porast broja dozvola beležen godinama unazad i da je bio konstanatan, sve do perioda vanrednog stanja, . 

"Nakon što je implementovan sistem izdavanja elektronske građevinske dozvole koji zakonom garantuje da se svi zahtevi moraju obraditi unutar najviše 28 dana, došlo je do porasta broja izdatih građevinskih dozvola u periodu od 2014. do 2019. godine. Broj je porastao tri puta, pa je u 2019. godini iznosio 21.824. Tako je Srbija dospela na deveto mesto zemalja po lakoći dobijanja građevinske dozvole", kaže Đurović. 

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.