U Parizu je tokom prošle nedelje održan marš sa bakljama jer penziona reforma predviđa da se granica za odlazak u penziju pomeri sa 62 godine na 64. Muškarci, koji su zaposleni u Francuskoj, za sada odlaze u penziju oko tri godine ranije nego muškarci zaposleni u Srbiji. 

Muškarci zaposleni u Srbiji u penziju mogu da odu sa 65 godina i minimum 15 godina radnog staža. Granica za žene u Srbiji se stalno pomera, pa pripadnice nežnijeg pola u 2023. godini mogu da odu u penziju sa 63 godine i šest meseci života. 

Pored Francuza i Rusi u odnosu na Srbe odlaze ranije u penzije. U Rusiji je uslov za odlazak u starosnu penziju kod muškaraca 61 godina i šest meseci života, dok je kod žena 56 godina i šest meseci. Oba pola treba da imaju najmanje 13 godina staža. 

I u Severnoj Makedoniji zaposleni kraće rade u odnosu na zaposlene u Srbiji. U ovoj zemlji muškarac stiče pravo na penziju sa navršene 64 godine života, a žene sa 62. Oba pola treba da imaju najmanje 15 godina radnog staža. Muškarci i žene u Crnoj Gori još ranije odlaze u penzije ukoliko ispune uslov da imaju pun staž. Muškarci u Crnoj Gori treba da imaju 40 godina staža i mogu u penziju da odu sa 61 godinom. Žene treba da imaju 37 godina staža i mogu da odu u penziju sa 57 godina i tri meseca života. 

U Nemačkoj se granica za odlazak u starosnu penziju pomera. Prema sadašnjim zakonima svi rođeni pre 1953. godine mogu da idu u punu penziju sa 63 godine starosti bez odbitaka ako su pre toga radili 45 godina. Kod mlađih ljudi se ta starosna granica pomera, tako da će do 2029. ona doći na punih 67 godina starosti. Uslov za starosnu penziju je isti i za muškarce i žene. 

U Švajcarskoj muškarci i žene odlaze u starosnu penziju sa 65 godina. U Austriji muškarci u starosnu penziju odlaze sa 65 godina, a žene sa 60. Granica za žene će se povećavati od 2024. godine kako bi se izjednačila sa granicom za muškarce. U Poljskoj zaposleni odlaze u penziju sa navršenih 67 godina, a u Velikoj Britaniji i Finskoj sa 68.

(MONDO)