• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

MOGLA SAM DA PREBROJIM ZRNA GRAŠKA U KESI! Evo kako 'varaju' po marketima u Srbiji - cena porasla, a nećete ni primetiti

Autor Jana Desovski

Ovim marketinškim trikom smanjivanja ambalaže artikala, kompanije zloupotrebljavaju navike potrošača i na prikriven način povećavaju njihove cene.

 Kako varaju po marketima u Srbiji Izvor: Rina

Potrošačima prilikom svakodnevne kupovine u marketima najviše muka zadaje smanjivanje gramaže proizvoda, što je nepoštena poslovna praksa proizvođača koja je uzela maha, sa ciljem da se na prikriven način poveća cena artikla. Ovo navode u Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije, ističući da značajno raste broj pritužbi na ovu pojavu naznavnu šrinkflacija.

Termin potiče od reči 'shrink' koja na engleskom znači smanjenje/skupljanje, i inflacija, što je opšti rast cena. Primetno je i da se na društvenim mrežama samo nižu objave nezadovoljih kupaca zbog kaliranja proizvoda. Potrošači posebno ukazuju na smrznuto povrće. Ta pakovanja su se sa pola kilograma prvo smanjila na 450 grama, a sada su spala i na 400 grama.

Osim toga, kako ističu, u ambalaži ima sve više leda, a sve manje povrća, dok kod mešavina ima najviše onog najjeftinijeg. "Kupila sam mešavinu brokoli, karfiol i šargarepu, navodi Tviterašica. "Bila su dva mala karfiola, jedan brokoli, a sve ostalo šargarepa. Jedan pratilac je kostatovao da kesa malina košta kao ceo obrok, a da ih ima možda deset. "Meni je za pitu sa višnjama nekada trebalo dve kese, a sad mi je malo tri", nadovezala se Olja. "Kupila sam danas kesu graška, ladno sam mogla da prebrojim zrna, nije me mrzelo!"

Drugi korisnik mreža duhovito je konstatovao - "kriza". Kupci su primetili i da su neki proizvodi istovremeno i poskupeli i ostali bez 200 do 300 grama. Takav je slučaj sa pakovanjem praška za veš koji se prodaje u količini od 2,7 i 1,8 kilograma. I flaša gaziranog soka je korigovana. Tako je poznati brend zadržao potpuno istu veličinu boce i etiketu, ali je količinu smanjio sa 1,5 na 1,25 litra. Gotovo da je teško naći proizvod koji se nije stesao. SVe je više artikala sa smanjenim količinama, koja odstupaju od standardnih. 

Ovim marketinškim trikom smanjivanja ambalaže artikala, kompanije zloupotrebljavaju navike potrošača i na prikriven način povećavaju njihove cene. Razlog za to je što kupci brzo primete poskupljenje proizvoda, ali ne obraćaju pažnju na količinu proizvoda. Ta pojava je prisutna niz godina i na evropskom i na našem tržištu, a posebno se zahuktava u vreme inflacije. Marko Draganić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije ističe da ovo predstavlja zloupotrebu navika potrošača, ali da nije kažnjivo ukoliko su svi podaci o proizvodu navedeni na deklaraciji.

Toj organizaciji, putem njihovih profila na društvenim mrežama, svakodnevno stižu žalbe kupaca zbog prakse proizvođača da smanjuju ambalažu. "To predstavlja marketinški trik, jer proizvođači računaju na navike kupaca koji obično ne proveravaju težinu proizvoda, niti čitaju deklaraciju, već očekuju da određena veličina ambalaže ima količinu na koju su navikli", navodi Draganić. "Smanjivanjem sadržaja na prikriven način poskupljuje proizvod, jer se za istu cenu dobija manja količina nego ranije."

Prema njegovim rečima, ovoj praksi se ne može stati na put, jer je direktiva Evropske unije od pre deset godina dala slobodu proizvođačima da legitimno promene gramažu ili zapreminu proizvoda. Od toga profitiraju proizvođači i trgovci, a na štetu potrošača. Jedino što kupci mogu da urade je da ne kupuju takve proizvode.

(MONDO/Novosti)

Pročitajte i ovo

Komentari 4

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Александар

Да али ми нисмо у ЕУ, опоменути и кажњавати трговинске произвођаче. Народ их издржава не ЕУ. Друга ствар, хлеб са нижом ценом се не може више наћи испод 70 дин,а векна није 500г већ је 300 до 400 г, исто и за млеко, које је сад у кесама вода са додатком млека. Да не спомињем кашице за децу раније 50г сада 35 а дупло скупље. Лако смо прешли преко тога да је 1л уља ( 0,950 сада) био 120 а сада 220 дин... Што би се рекло,све што зарадиш даш за гузицу која не постаје дебља

Kvrga

Samo u Srbiji.

Slučajni prolaznik

Nije problem u proizvođačima već u prodavcima. Oni su ti koji najviše zarađuju, treba njih kontrolisati kako formiraju cene, tu je najveći problem u ovoj....... državi!

special image