• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

STIŽE UVEĆANA JANUARSKA PLATA I NOVA PRAVILA! Zarade se dobijaju prema zvanjima, a ne po kategorijama

Autor Ivana Vlajković

Istraživačima u Srbiji leže uvećana januarska plata.

 Istraživačima u Srbiji leže uvećana januarska plata Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

Ove nedelje istraživačima u Srbiji treba da legne uvećana januarska plata. Očekuju znatno više novca nego što su do sada primali, jer je od Nove godine prvi put počela primena koeficijenata za plate u nauci.

Zapravo, plate u nauci sada se određuju prema zvanjima, a ne po kategorijama kao do sada. To bi značilo da će januarska plata naučnog savetnika iznosi 151.200 dinara, višeg naučnog saradnika 126.200 dinara, naučnog saradnika 107.000, a za istraživača saradnika 90.400 dinara.

Predsednica Sindikata nauke Srbije dr Đurđica Jovović pojašnjava da su to samo obračuni po koeficijentima, koji se sada prvi put uvode u nauci. Međutim, na to treba dodati u uvećanje koje su dobili svi zaposleni u javnom sektoru. "Po koeficintima plata istraživača pripravnika treba da bude 90.400 dinara, dok je plata naučnog savetnika 151.200 dinara. Međutim, na to treba dodati i povećanje koje su dobili svi drugi zaposleni u javnom sektoru", navela je Jovović.

Navodi da je uvođenjem koeficijenata konačno ispravljena nepravda prema nauci i da je ovo prvi pozitivan korak u rešavanju brojnih nagomilanih problema u nauci. "Ovo je, zapravo, veliki korak za nas. Ovim se ispravlja nepravda prema svim kolegama. Ima još dosta toga da se uradi. Jedan od problema je i rešenje statusa istraživača na fakultetima. To nam je veoma bitno, a ostalo je nerešeno", navela je Jovović.

Dodaje da treba uraditi i katalog radnih mesta za zaposlene u nauci, kao i da se reši status neistraživača na institutima, odnosno administrativnog osoblja i tehničkog osoblja, koji se finansiraju i dalje iz režijskih troškova. "Treba rešavati i pitanje materijalnih troškova, njihove drugačije raspodele. Treba da razgovaramo i o povećanju sredstava za materijalne troškove, za rad. Nije dovoljno samo napravite zgradu, povećati platu, a da sredstva ostanu minimalna", navela je ona.

Do sada su zaposleni u nauci imali šest zvanja sa po šest različitih kategorija, što znači da su imali 36 različitih zarada. Razlika u plati mogla je da bude i po 100.000 dinara. Primera radi, naučni savetnik u A1 kategoriji imao je platu 175.000 dinara, dok njegov kolega u A6 kategoriji imao 80.000 dinara. To je razlika od skoro 100.000 dinara samo u okviru jednog naučnog zvanja.

Sindikati su sa resornim ministarstvom, kada se pregovaralo o platama u nauci, dogovorili da se najveće plate koju su imali istraživači u prethodnoj A1 kategoriji, "zalede", a da se ubuduće povećavaju plate istraživačima sa manjim platama (niže kategorije) dok ne dostignu taj najviši iznos.

Problem sa kojim se naučna zajednica dugo suočava bila je kategorizacija, odnosno evaluacija rada istraživača koja je poslednji put urađena 2011. godine i to na osnovu rada iz perioda od 2006. do 2010. godine. Tako je oko 80 odsto istraživača ostalo oštećeno u niskim kategorijama. Tako su stvorene ogromne razlike između najniže i najviše kategorije unutar istog zvanja.

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović nedavno je rekla da je uveden i mehanizam za nagrađivanje 10 odsto naših najboljih naučnika sa za trećinu većom platom. Navela je i da je jedan od primarnih ciljeva budućeg rada ministarstva poboljšanje materijalnog položaja istraživača na fakultetima.

BONUS VIDEO: 

Pogledajte

01:17
kako uštedeti novac
Izvor: Tiktok/lukasbattle
Izvor: Tiktok/lukasbattle

(Euronews/MONDO/I.V.)

Možda će vas zanimati

Komentari 9

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Nikolina

Trebalo je pre 50 godina uvesti platne razrede kao što je bilo u predratnoj Jugoslaviji i da plata bude spram školske spreme , bez obzira gde je ko zaposlen. Na taj način bi se izbegle najveće nepravde posleratne Juge a to je da su čistačice u Elektroprivredi ili kafe kuvarice u opštinama imale višestruko veće plate od fakultetski obrazovanih ljudi medju kojima su mnogi radili u preduzećima sa niskim zaradama. Takodje, trebalo bi da se u radni staž uvrsti i 4 godine studija kao i u zemljama EU! Ipak se neko školovao dok je drugi za to vreme sticao i staž i privilegije i novac!A posle se školovao na račun preduzeća!

Keni iz ded

Koliko im je važan istraživački rad, toliko su i uvećali, ha, ha, ha.

Kit

Najgore je sto zvanje ne znaci sposobnost

special image