• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ŠTA SE DEŠAVA KADA OLUJA UNIŠTI USEVE I ZEMLJU? Poljoprivrednici imaju pravo na naknadu, ali postoji jedan uslov

Autor Jana Desovski

Kada oluja uništi useve poljoprivrednici imaju pravo na naknadu, ali uz jedan uslov.

 KomboBox - 2 Slike.jpg Izvor: RINA.RS

Nevreme koje se juče sručilo nad celom Srbijom napravilo je štetu u mnogim krajevima. Na stotine hektara uništeno je u Mačvi, a najviše su stradali poljoprivrednici u selima Banovo Polje i Crna Bara, gde je krupan grad odneo useve kukuruza, pšenice, soje i suncokreta.

S tim da su u poslenjih par godina elementarne nepogode, nažalost, sve učestalije, neophodno je da se što veći broj poljoprivrednika adekvatno zaštiti u borbi sa sušama i padavina koje nanose veliku materijalnu štetu. Koja prava imaju poljoprivrednici kada već dođe do najgoreg ishoda, odnosno onda, kada sve što je posejano bude uništeno, za Bizportal objašnjava agroekonomista Milan Prostran.

On je objasnio da su poljoprivrednici najpre dužni da sklope ugovore sa osiguravajućim kućama koje u slučaju nepogoda isplaćaju nadoknadu štete.

"Za svaka gazdinstva i poljoprivrednike, posebno za ona manja, važno je da se obezbede tako što će sa osiguravajućim kućama da naprave najbolji dogovor. S tim da smo svedoci sve većeg broja nepogoda koje direktno utiču na useve, to je najbolji način za rešavanje problema", rekao je Prostran.

Tu je i pomoć države

Sagovornik dodaje da poljoprivrednici imaju podršku države i pre nego što se desi problem sa elementarnim nepogodama.

"Nije mali trošak kada jedan manji poljoprivrednik želi da osigura svoju zemlju i useve, to košta. Upravo zato, kada poljoprivrednici žele da sklope ugovor sa osiguravajućim kućama, tu u pomoć uskače Ministarstvo poljoprivrede. Naravno, novčano, pa se iz njihovog budžeta odvaja 50 odsto od ukupne svote za osiguranje po poljoprivredniku, što značajno olakšava trošak osobi koja želi da se obezbedi", objasnio je agroekonomista.

Međutim, kod srpskog seljaka vlada sumnjičavost kada su u pitanju osiguravajuće kuće.

"Veliko je nepoverenje kod naših poljoprivrednika generalno, jer su osiguravajuće kuće u nekom ranijem periodu na sve načine pokušavale da reduciraju nadoknadu štete, pa otuda i loša iskustva. Nisu priznavali rane mrazeve, čak su izbegavale plaćanje štete, pa i oni poljoprivrednici koji su platili osiguranje ostali bi tada bez novčane nadoknade prilikom nepogoda", rekao je Milan Prostran.

Stručnjak je istakao da je od velikog značaja da se upravo zbog toga pronađe ili napravi najbolji sistem obeštećenja poljoprivrednika usled elementarnih nepogoda.

"Neophodno je da se taj ceo sistem reguliše kako bi se pronašao međusobni interes – između poljoprivrednika i osiguravajućih kuća. Takođe je važno da se jasno preciziraju stavke ugovora, i šta tačno plaća osiguravajuća kuća kada dođe do štete. Pored subvencija od 50 odsto ukupne sume za osiguranje useva i zemlje, bilo bi dobro da se i Ministarsvo poljoprivrede dodatno uključi u stvaranje bolje atmosfere između poljoprivrednika i osiguravajućih kuća", predložio je Prostran.

Ukoliko uporedimo broj osiguranih poljoprivrednika u Srbiji, sa njihovim kolegama iz Evropske unije, razlika je ogromna, a u prilog tome svedoči i statistika.

"U Evropskoj uniji je osigurano više od 80 odsto poljoprivrednika. Osiguranje je jedan od uslova za povlačenje novca i pomoć iz evropskih fondova za sve grane poljoprivrede i zato se to tamo prevashodno plaća. Dok je kod nas drastično niža brojka – samo oko 15 do 20 odsto poljoprivrednika u Srbiji ima plaćeno osiguranje u slučaju elementarnih nepogoda", istakao je stručnjak.

Prostran je dodao, da bi zbog učestalijih nepogoda, poput suša, obilnih padavina i poplava, bilo pametno da se ugledamo na sistem Evropske unije.

"Poljoprivrednici u Evropi plaćaju puno osiguranje, ali u svakom trenutku imaju pravo na sto odsto subvencije, kao i pravo na stoprocentnu isplatu štete ako dođe do problema. Iz budžeta Evropske unije odvaja se više od 30, skoro 40 odsto novca za poljoprivrednike", rekao je sagovornik.

Prema rečima Milana Prostrana, onaj ko nije sklopio ugovor ni sa jednom osiguravajućom kućom, nažalost, nema prava na nadoknadu štete, i da je upravo zbog toga važno da se podigne nivo svesti srpskih poljoprivrednika, kako u budućnosti ne bi trpeli velike novčane udarce kada dođe do elementarnih nepogoda.

BONUS VIDEO:

Pogledajte

00:03
Poplave u Budvi
Izvor: MONDO/Ivona Ulićević
Izvor: MONDO/Ivona Ulićević

 (Biz portal/MONDO/J.D.)

Možda će vas zanimati

Komentari 3

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

najnovija vest

Desava se to da ce hrana da poskupi uskoro.Rogati obicno unistava zemaljske plodove kada su zreli da se pokupe. Najsigurnije OSIGURANJE je kod BOGA. Najjeftiniji i najbolji nacin je da otvorite SVETO PISMO i pogledate uslove za Njegovu zastitu.

Mukotrpni Radnik

Ma kakve bre osiguranja nikad znači nikad ni da je zakonom propisano.

Yt

Osiguravajuce kuce kao privatna pravna lica (uglavnom) strana toliko mizerne odgovore imaju na odstetne zahteve poljoprivrednika da te prakticno ‘teraju’ da ih tuzis za ostatak iznosa stete. Takodje imaju svoje cenzore i svoje vestake koje stalno angazuju kako bi vestacili u njijovu korist. Kad se na to doda da prosecan sudski postupak za naknadu stete izazvanu elementarnom nepogodom, sa sve zalbenim postupkom traje preko 3-4 godine dobija se prava slika svega

special image