Slušaj vest

Učešće srpske dijaspore u kupovini stanova u Srbiji kreće se i do 30 odsto. To su pokazali podaci agencija za nekretnine u Srbiji. Većina kupuje stanove tokom odmora u Srbiji i to kao investiciju, a deo njih za život zbog toga što planira da se u nekom trenutku vrati u Srbiju.

Takođe, ima i onih koji tokom boravka u Srbiji na odmoru žele da provedu vreme u novom stanu ili kući, posebno ako je reč o porodicama koje imaju više članova, odnosno generacija pa je potrebno i više prostora.

Takav trend vlada već nekoliko godina. Ipak, trendovi koje beleže neke od agencija ove godine je nešto drugačiji, a to je blagi pad tražnje stanova od gastarbajtera.

City Expert: Dijaspora manje kupovala ove godine

"Ove godine, beležimo pad kupaca nekretnina kada je dijaspora u pitanju od oko 15% u odnosu na prethodnu godinu“, kaže Miloš Mitić iz agencije City Expert za Forbes Srbija.

Navodi da je uzrok pada interesovanja zbog opšte ekonomske situacije u svetu, a koja nije zaobišla ni države u kojima žive naši ljudi.

To nije jedini razlog. Oni koji žive i rade u nekoj od inostranih zemalja sve češće odlučuju za kupovinu nekretnine u Crnoj Gori, kao i Grčkoj, kaže Mitić.

Čak i na daljim destinacijama kao što je Dubai zbog dobrog povrata na investiciju, jednostavnog procesa kupovine i malih poreza, dodaje.

Gastarbajteri u proseku čine oko 10% kupaca od ukupne potražnje na tržištu nekretnina u Srbiji.

"U pojedinim velikim investicionim projektima u Beogradu, beležimo da udeo ovih kupaca stanova može biti i veći od 40 odsto. To su uglavnom Beograd na vodi, Airport garden, Soul 64, Novi Dorćol“, kaže Mitić.

Anketa

Koliko dugo biste bili spremni da otplaćujete stambeni kredit?

Stranica je zaštićena reCAPTCHA–om i primenjuju se Google-ova Politika privatnosti i Uslovi korišćenja

Tradicionalno, najveća potražnja od kupaca iz dijaspore aktuelna je tokom leta i novogodišnjih praznika.

Interesovanje iskazuju za stanove širom Srbije, od Novog Sada do Niša. Ipak, dominira Beograd. Veliki kondominijumi i dalje privlače značajan broj, ali i centralne opštine u Beogradu, pokazuju podaci ove agencije.

Prosečna cena kvadrata stanova u Beogradu koju traže kreće se od 3.000 do 3.500 evra. Najčešće traže manje stanove, do 50 kvadrata zbog njihove likvidnosti i brzine izdavanja, kaže Mitić. Većina kupaca su naši ljudi iz Nemačke, Austrije i Francuske, ali i ima i kupaca koji žive u Americi, Australiji i skandinavskim zemljama.

To su uglavnom osobe prosečne starosti oko 40 godina, koje su radile u inostranstvu i akumulirale kapital za kupovinu jedne ili više nekretnina. Kupuju uglavnom za keš, kaže Mitić.

Ipak, kao i većina domaćih kupaca, ni dijaspora se ne odlučuje da kupi stan na prečac, već tokom cele godine istražuju mogućnosti, sakupljaju ponude, zovu i raspituju se.

Najčešće konačna odluka o kupovini pada tokom leta kada su u Srbiji na odmoru, ali i za vreme zimskih praznika.

Dijaspora više preferira nekretnine koje imaju kompletno urednu dokumentaciju, zato više i preferiraju novogradnju, dok je lokalno stanovništvo otpornije na situacije gde deo kvadrature nije uknjižen i slično gde treba i više vremena da se dokumentacija pribavi.

Kupci iz dijaspore ne vide veliki interes za kupovinu vikendica i kuća u ovom trenutku.

Ovaj segment tržišta je u porastu i generalno privlači domaće kupce koji su ili spremni da napuste gradski život ili u većoj meri naprave neku ravnotežu između gradskog i mirnog života.

Postoje i kupci koji kupuje ovakve kuće kao investiciju, ali se takve nekretnine izdaju na kratke periode. To zahteva trud na koji većina kupaca iz dijaspore nije spremna niti ima mogućnosti da se time bavi, dodaje Gazibara.

Destinacije mimo Beograda

I Miloš Mitić kaže da su retki slučajevi da kupci iz inostranstva traže placeve ili kuće.

Ako se odluče za kuće, uglavnom su to novogradnje u okviru kondominijumskih naselja u okolini Beograda. I agent za nekretnine Kaća Lazarević potvrđuje da veoma mali broj ljudi iz dijaspore kupuje vikencice i kuće, značajno manje nego stanove.

Uglavnom se rapituju za mesta u okolini Beograda, Fruškoj Gori, ali i Zlatiboru i Kopaoniku za koje bi platili između 50.000 i 70.000 evra. Lazarević primećuje da sada sve više naših ljudi koji su na radu u inostranstvu kupuje nekretnine da ih izdaje.

Bonus video:

54:14
Keš Ekspert: Aleksandar Bogdanović Izvor: MONDO

(Forbes, Mondo)