Slušaj vest

Kupovina stana za većinu građana podrazumeva zaduživanje, zbog čega je pre traženja nekretnine važno napraviti okvirnu računicu i proveriti koliku bi mesečnu ratu kućni budžet mogao da podnese.

Jedno od najčešćih pitanja jeste da li osoba sa platom do 100.000 dinara može da dobije stambeni kredit dovoljan za kupovinu prosečnog stana. Jedinstven odgovor ne postoji, jer banke kreditnu sposobnost procenjuju pojedinačno i prema sopstvenim kriterijumima.

Pored visine i redovnosti primanja, proveravaju se vrsta zaposlenja, dužina radnog odnosa, godine klijenta, postojeći krediti i podaci iz Kreditnog biroa. Zbog toga dve osobe sa istom platom ne moraju da dobiju isti iznos kredita.

Kolika bi bila rata za stan od 100.000 evra?

Ukoliko nekretnina košta 100.000 evra, a kupac obezbedi učešće od 20.000 evra, od banke bi trebalo da pozajmi još 80.000 evra.

Za potrebe okvirnog obračuna uzeti su rok otplate od 30 godina i fiksna nominalna godišnja kamata od 4,15 odsto. Prema takvoj računici, mesečna rata iznosila bi približno 389 evra, odnosno oko 45.600 dinara prema trenutno dostupnom srednjem kursu.

Osoba sa zaradom od 100.000 dinara bi za ovu ratu izdvajala nešto manje od polovine mesečnih primanja. To, međutim, ne znači da će joj kredit automatski biti odobren.

Reč je o informativnom obračunu koji ne uključuje sve troškove povezane sa kreditom i ne predstavlja ponudu banke. Konačna rata zavisi od ugovorene kamatne stope, kursa, roka otplate, osiguranja i drugih uslova.

Da li je plata od 90.000 dinara dovoljna?

Kod plate od 90.000 dinara, rata od oko 45.600 dinara zauzela bi nešto više od polovine mesečne zarade. Mogućnost odobrenja takvog kredita zavisila bi od procene banke, postojećih zaduženja i iznosa koji klijentu mora da ostane nakon plaćanja mesečnih obaveza.

Klijent bez drugih dugovanja mogao bi da ima bolju kreditnu sposobnost od osobe koja prima veću platu, ali već otplaćuje keš kredit, koristi kreditnu karticu ili ima druge mesečne obaveze.

Zbog toga se samo na osnovu podatka o zaradi ne može pouzdano utvrditi koliki će kredit banka odobriti.

Kraći rok znatno povećava ratu

Rok otplate direktno utiče na visinu mesečne obaveze. Kada bi isti kredit od 80.000 evra bio uzet na 20 umesto na 30 godina, rata bi, prema istim pretpostavkama, porasla na približno 491 evro, odnosno oko 57.600 dinara.

Kraći rok znači višu ratu, ali i manji ukupan iznos kamate koji se plaća tokom otplate. Duži rok smanjuje mesečno opterećenje, ali povećava ukupan iznos koji će klijent vratiti banci.

Zato nije dovoljno posmatrati samo visinu rate. Potrebno je proveriti i koliko će kredit koštati do kraja otplate.

Postojeća zaduženja mogu da smanje iznos kredita

Banka prilikom odlučivanja ne posmatra samo buduću ratu za stan. U obzir uzima i obaveze po postojećim kreditima, kreditnim karticama, kupovinama na rate i dozvoljenom prekoračenju po tekućem računu.

Čak i kada kreditna kartica ili dozvoljeni minus nisu iskorišćeni, njihov odobreni limit može da utiče na procenu kreditne sposobnosti. Način obračuna razlikuje se od banke do banke.

Zbog toga bi građani pre podnošenja zahteva trebalo da provere podatke u Kreditnom birou i raspitaju se da li bi gašenje nepotrebnog minusa ili smanjivanje limita na kreditnoj kartici poboljšalo njihovu kreditnu sposobnost.

Učešće nije jedini početni trošak

Učešće predstavlja deo kupoprodajne cene koji kupac obezbeđuje iz sopstvenih sredstava. Njegova visina zavisi od banke, vrste kredita i konkretne nekretnine.

Ako bi učešće iznosilo 20 odsto, za stan vredan 100.000 evra kupcu bi bilo potrebno 20.000 evra sopstvenog novca. Ukoliko je učešće manje, iznos kredita i mesečna rata biće veći.

Pored učešća, potrebno je računati i na troškove procene nekretnine, overe dokumentacije, upisa hipoteke, osiguranja imovine i druge prateće izdatke.

Okvirna računica pokazuje da plata od 100.000 dinara može da bude dovoljna za razmatrani model kredita, ali ne predstavlja garanciju da će zahtev biti prihvaćen. Konačnu odluku banka donosi tek nakon provere finansijskog položaja klijenta i dokumentacije za nekretninu.

BONUS VIDEO:

01:16:09
Keš ekspert: Strahinja Đorić Izvor: MONDO

 (MONDO)