Slušaj vest

Zaposleni koji veći deo dana provode u kancelariji često doručkuju usput, ručaju u obližnjim restoranima ili pekarama, a između obroka kupuju kafu, sok ili neku užinu.

Kada se svi ti troškovi saberu, prema procenama i istraživanjima Kamate, 1.000 dinara dnevno može biti tek početna računica.

Jedan od prvih troškova tokom radnog dana jeste doručak. Zaposleni koji nemaju vremena da jedu kod kuće najčešće biraju pekaru, sendvič ili neki drugi brz obrok. Uz doručak se neretko kupuju jogurt ili kafa, pa i relativno jednostavan jutarnji obrok predstavlja dodatni izdatak. Oni koji doručak pripreme kod kuće mogu značajno da smanje ovaj trošak.

Još veći deo dnevnog budžeta odlazi na ručak. Prema podacima objavljenim u julu 2026. godine, kuvana jela poput pasulja, graška i musake u većim gradovima koštaju između 600 i 900 dinara.

Čorbe i supe dodatno se naplaćuju od 250 do 350 dinara, dok se cena pljeskavice kreće od 400 do 550 dinara, a girosa od 500 do 650 dinara.

To znači da zaposleni koji svakodnevno kupuje ručak lako može da potroši veći deo predviđenog dnevnog budžeta samo na jedan obrok. Tu se, međutim, troškovi ne završavaju. Kafa tokom pauze, flašica vode, sok, voće ili nešto slatko između obroka dodatno opterećuju novčanik.

Iako pojedinačno deluju kao mali izdaci, kada se ponavljaju svakog radnog dana, na mesečnom nivou postaju značajna stavka. Ako uzmemo primer zaposlenog koji za doručak izdvoji oko 300 dinara, za ručak 700 dinara, a za kafu ili manju užinu još 100 do 150 dinara (kafa i čokoladica sa aparata), dnevni trošak iznosi 1.150 dinara.

Za 22 radna dana to je čak 25.300 dinara mesečno.

Kako smanjiti troškove?

Ipak, postoje načini da se ovi izdaci smanje. Priprema doručka kod kuće, nošenje ručka na posao i kupovina namirnica u marketima umesto svakodnevnog odlaska u pekare i restorane mogu napraviti značajnu razliku.

Prema aktuelnim poređenjima i analizama Kamatice, cena osnovnih namirnica, razlike u cenama istih proizvoda između trgovinskih lanaca mogu biti velike, pa i izbor prodavnice utiče na kućni budžet.

Na kraju, 1.000 dinara za hranu tokom radnog dana nije nužno pravilo za svakoga, ali je realan iznos za zaposlene koji većinu obroka kupuju van kuće. Kada se taj iznos pomnoži sa brojem radnih dana, postaje jasno da ishrana na poslu predstavlja jedan od značajnijih svakodnevnih troškova.

BONUS VIDEO:

01:16:09
Keš ekspert: Strahinja Đorić Izvor: MONDO

(Kamatica/MONDO)