• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Simpo prodaja ide, ali samo u Evropi

Vranjanski proizviđač nameštaja povećao je i proizvodnju i izvoz ali na domaćem tržištu ide loše - manje se prodaje i teško naplaćuje.

Kompanija Simpo ostvarila je za šest meseci proizvodnju u vrednosti 36,2 miliona evra, što je 6,6 odsto više nego u istom periodu lane, ali je osnovni problem loša naplata potraživanja i nelikvidnost, izjavio je generalni direktor Slađan Disić.

On je za kompanijski list rekao da je u tom periodu ostvaren izvoz od 19,5 miliona evra, što je povećanje od 29,7 odsto, ali je istovremeno maloprodaja na domaćem tržištu smanjena za 6,2 odsto i iznosila je 7,7 miliona.

U velikoprodaji je realizovano robe u vrednosti 2,9 miliona evra, što je povećanje od 33,5 odsto, ali je Disić skrenuo pažnju da je to povećanje iskazano u odnosu na dosta loše rezultate prošle godine.

Istovremeno uvezene su sirovine i repromaterijali za 8,9 miliona evra, što je povećanje od 11,6 odsto.

Direktor je ukazao da se naplata izvezene robe obavlja sa dosta zakašnjenja, osim kada je reč o kompaniji Ikea, sa kojom se planira proširenje saradnje i naredne godine daleko veća prisutnost na tržištu Bliskog i Srednjeg istoka.

"Nestabilnost kursa i kursne razlike sigurno su jedan od najvećih problema. Od januara do sada, vrednost evra je povećana sa 103 na 118,5 dinara, što je za našu firmu značilo dodatni trošak, posebno kao se ima u vidu, da su naši krediti devizno indeksirani", predočio je Disić.

On je dodao da bi firma imala ogroman gubitak u poslovanju, ukoliko bi se proknjižile kursne razlike u proteklih šest meseci.

Pri tom je podsetio da je Simpo zbog nelikvidnosti, bio primoran da uzima kredite sa kamatama koje su znatno veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji.

Kod kratkoročnih su iznosile više od 20, a kod dugoročnih od 13 do 15 odsto na godišnjem nivou, što ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija firma.

(Tanjug)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image