• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Spoljni dug Srbije probio plafon

Ukupan spoljni dug Srbije na kraju septembra iznosio je 24,8 milijardu evra, i sa 84 odsto BDP, pa je zemlja dobrano zakoračila u kategoriju "visokozadužena", kažu podaci Narodne banke Srbije.

Prema analizi duga Srbije objavljenoj na sajtu centralne banke, učešće spoljnog duga u procenjenom BDP za 2012. povećano je tokom trećeg tromesečja za 4,5 procentnih poena i premašio je nivo visoke zaduženosti od 80 odsto.

Spoljni dug na kraju septembra veći je za 746,4 miliona evra odnosno 3,1 odsto nego na kraju juna ove godine.

Spoljni dug javnog sektora na kraju septembra iznosio je 10,9 milijardi evra, od čega je dug države 8,2 milijarde evra, državno garantovani spoljni dug 1,1 milijardu evra, a dug NBS 1,6 milijardi evra.

NBS je navela da je spoljni dug privatnog sektora na kraju septembra iznosio 13,9 milijardi evra, od čega četiri milijarde čini dug banaka, a 9,9 milijardi dug preduzeća. Dug banaka u trećem kvartalu povećan je za 8,4 miliona evra, a preduzeća za 826 miliona evra.

Ističe se da je povećanje duga preduzeća u najvećoj meri posledica međukompanijskog zaduživanja jednog privrednog subjekta, ali se ne navodi o kojoj kompaniji je reč.

Struktura spoljnog duga i dalje se može smatrati povoljnim jer je učešće kratkoročnog duga u ukupnom 1,5 odsto i neznatno je povećano u pređenju sa krajem juna kada je kratkoročni dug imao udeo od 1,4 odsto.

Prema podacima NBS, javni dug Srbije tokom perioda jul-septembar povećan je za 145 miliona evra, na 15,9 milijardi evra, ali je njegovo učešće u procenjenom BDP za 2012. smanjeno je na 55,9 odsto, sa 56,3 odsto koliko je bilo na kraju juna.

Zakonom o budžetskom sistemu procenjena je maksimalna granica
učešća javnog duga u BDP-u od 45 odsto.

Kršenja ove odredbe, ali za 2011. godinu i prethodnu vladu, nedavno je prijavila Državna revizorska institucija.

(Beta, ilustracija: Guliver/Getty Images)

Komentari 11

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

xy

Za ovo su krivi oni koji su rušili Slobu.

Student

Za ovo je kriva drzava sama!!!Umesto da dinar bude realan sa 140-150 din,oni ga vestacki odrzavaju na 110-115 i samim tim prave odlicno trziste za uvoz,jer sve to im lepo finansiraju tajkuni (jer gde ste videli tajkuna da je izvezao nesto,to su sve ljudi koji npr kupe jestivo ulje u nemackoj za 0.6 evra i prodaju ovde za 1.5)...kad bi dinar bio realan,uz odredjene subvencije tipa poljoprivredi,itd... postali bi smo konkurentniji na evropskom trzistu,povecao bi se izvoz,pristizale bi pare iz inostranstva u nase dzepove,i onda povecanjem poreza popunis te rupe u budzetu,a ne zaduzivanjem!!

Lazar

treba bre uzimati pare na sve strane, grci su extra primer uzimali,uzimali a i da hoce ne mogu da vrate koliko su uzeli i svejedno bice im lepo , samo trebamo naci namazane politicare da to sprobedu ali za narod a ne za svoj dzep

special image