Međutim, zemlje koje radnici napuštaju i same imaju deficit u toj oblasti. Stručnjaci procenjuju da će do kraja ove decenije u oblasti negovateljstva nedostajati oko 220.000 kvalifikovanih radnika.

Radna snaga trebalo bi u Nemačku da stigne iz inostranstva. U fokusu su zemlje južne Evrope - Španija, Grčka, Italija i Portugalija.

Te članice EU definisane su u jednom kratkom odgovoru nemačke vlade na zahtev poslanika levice kao "glavne zemlje" za te poslove.

Zahtev upućen vladi naslovljen je kao "Odliv mozgova iz južnih zemalja na području nege i zdravstva" i odnosi se na zemlje u kojima je potencijal u ovoj oblasti zaista veliki.

Zbog finansijske i bankarske krize u pomenutim državama nema dovoljno posla u zdravstvu.

Postoji interesovanje i za negovatelje iz Srbije i BiH, kao i iz Tunisa i Filipina - navode nemački mediji.

U svojoj akciji privlačenja strane radne snage Nemačka se pridržava međunarodnog prava. S tim se poklapa i Kodeks Svetske zdravstvene organizacije o angažovanju zdravstvenih radnika, koji zabranjuje dovođenje osoblja iz zemalja sa nedostatkom takve stručne radne snage.

Reč je o državama u kojima na 1.000 stanovnika ima manje od 2,29 medicinskog osoblja.

Taj procenat podrazumeva da je medicinski moguće zbrinuti oko 80 odsto stanovništva, a ostatak od 20 odsto teško da ima izgleda za dobijanje pomoći. Ta situacija prisutna je, na primer, u Vijetnamu i Indoneziji.