• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Rogof ima recept za izlazak iz ekonomske krize

Izvor Tanjug

Postoji jednostavan recept za izlazak iz sadašnje globalne ekonomske krize koji podrazumeva da se biznismeni bave svojim poslom, dok država samo treba da se pobrine o dugovima, tvrdi nekadašnji šef ekonomista MMF Kenet Rogof.

On je na jednom skupu najviđenijih ekonomista i eksperata, održanom u Velikoj Britaniji u organizaciji MMF, ocenio kao "potpuno nerazumno" da se infrastruktura obnavlja za račun budžeta bilo koje zemlje.

"Treba dozvoliti da biznis gradi, a država se postara o rešenju dužničkih problema", smatra Rogof i napominje da je potpuno nerazumljivo zbog čega bi uopšte infrastrukturu trebalo obavljati za račun budžetskih sredstava kad su biznismeni "basnoslovno bogati" i potpuno su finansijski spremni da na sebe preuzmu tu obavezu.

Prema mišljenju Rogofa, koji je sada profesor na prestižnom Harvard unverzitetu, predsednik SAD Barak Obama je u vreme svog prvog mandata predložio da se stvori posebna infrastrukturna banka da bi pomogla razvoju državno-privatnog partnerstva, što nije loša ideja ako bi takvom finansijskom institucijom upravljali profesionalci.

Ukoliko su poznati kenzijanski multiplikatori stvarno tako visoki, mobilizacija privatnog kapitala u izgradnji infrastrukturnih objekata daće još bolji rezultat i omogućiće državi da se maksimalno posvetu rešavanj problema duga, tvrdi Rogof.

Neki ekonomisti, koji su takođe učestvovali na toj konferenciji, ocenili su da je osnovni razlog stagnacije i pada svetske ekonomije, kao i ultra niskih kamata kojima su pribegle monetarne vlasti u najrazvijenijim zemljama, loša demografska situacija u razvijenom svetu.

Rogof, međutim, izražava sumnju da je opadanje stanovništva uzrok dugogodišnjeg niskog rasta i bezmalo nultih kamata u najrazvijenijim zemljama sveta.

On je mišljenja da se rast realno produktivnih investicija u infrastrukturu ne može "oslanjati" na bilo kakvu ekonomsku teoriju ili ideologiju.

Rogof zbog toga zastupa stav da je pet i po godina nakon izbijanja najveće finansijske krize posle Drugog svetskog rata, sada došlo vreme da se ljudi koji odgovaraju za ekonomsku politiku u vodećim zemljama posvete, pre svega, merama za obnavljanje privrednog rasta i uvećanje zaposlenosti.

Elektronsko izdanje revije Project syndicate navodi i stav nekadašnjeg američkog ministra finansija i bivšeg šefa ekonomista u Obaminoj administraciji Larija Samersa. On kaže da sadašnja ekonomska kriza ima duboke korene i da postoji realna pretanja izbijanja još jednog finansijskog kolapsa globalnih razmera.

Samers je kao vrlo bitan pravac u budućem ekonomskom razvoju takođe naveo rast investicija u infrastrukturu, dok su neki drugi eksperti, poput naprimer Džerfi Saksa, akcenat stavili pre svega na problem ponude, a ne efektivne tražnje.
Saks je između ostalog rekao da privreda SAD treba, za stvarni izlazak iz kriznog stanja, da prevaziđe mnoštvo strukturnih problema, uključujući i preteranu ofšorizaciju i zastarelu infrastrukturu.

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image