HRVATE NE BRINE ZAGAĐENJE: Dizelaši po broju pretekli benzince

Veliki uvoz polovnih vozila u Hrvatskoj je poremetio odnos benzinaca i dizelaša, pa su ovi poslednji prvi put sada brojniji. Srećom po susede, tamo država ne dozvoljava uvoz ni "euro4" akamoli "euro3" motora.

U Hrvatskoj je prošle godine registrovano ukupno 1.716.474 putničkih vozila, što je za oko 51.000 više nego godinu ranije, pokazuju podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH).

Pri tome, lani je prvu registraciju prošlo gotovo 150.000 automobila, od čega 64.349 novih i 84.913 polovnih, piše "Večernji list".

Prosečna starost voznog parka kod Hrvata sada iznosi 12,56 godina, što znači da je on nastavio da se pomlađuje posle dugog niza godina starenja. Prosečna starost automobila je prošle godine bila 12,64 godine i prvi je put zabeležila pad od 2007.godine, kad je iznosila 9,83 godina.

Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove CVH kaže da su 70 posto od 64.349 novih automobila kupila pravna lica, većinom rentakar kompanije, ali jedan deo tih vozila, napominje, nije ostao na hrvatskom tržištu, nego je izvezen u druge zemlje.

DVAPUT VEĆA I UPOLA SIROMAŠNIJA

Srbija, iako ima za gotovo za polovinu više stanovnika (7 miliona naprema 4 miliona), ima skoro pa jednak broj automobila (1,9 miliona naprema 1,7). U Srbiju je prošle godine uvezeno samo 34.000 novih automobila, a broj polovnih, mahom starih desetak godina, bio je čak 154.000, podaci su srpske Asocijacije uvoznika vozila i opreme.

Od uvezenih 84.913 rabljenih automobila, čak 74.950 su sa dizel motorom. Prosečna starost polovnih dizelaša je 6,85 godina.

Takođe, prošle godine je uvezeno 9.089 polovnih benzinaca, a njihova prosečna starost je 9,16 godina. Ostala polovna vozila su električna, hibridna...

Što se tiče novih automobila, u toj kategoriji su benzinci u većini i kupljeno ih je 38.487, dok je novih dizelaša 23.515.

Veliki udeo dizelaša u broju uvezenih polovnih vozila doveo je do istorijskog preokreta u zastupljenosti benzinaca i dizelaša u ukupnom broju automobila u Hrvatskoj.

Prema podacima CVH, lani je prvi put bilo više automobila s dizel motorom – 52%, dok je udeo benzinaca pao na 48%. Do 2017. godine odnos benzinaca i dizelaša u Hrvatskoj je bio 51% prema 49%, a 2018. je došao na 50:50 posto.

Hrvati već godinama uvoze dizelaše iz zapadne Evrope, većinom iz Nemačke, gde ih se rešavaju zbog ekoloških razloga, piše "Večernji". Hrvate, kao siromašnije"EU rođake" to izgleda ne brine mnogo, kao ni još siromašnije Srbe, koji "preferiraju" da voze na "euro3" standard.