Slušaj vest

Najava Prištine da bi moglo doći do otvaranja glavnog mosta na Ibru koji povezuje severnu i južnu Kosovsku Mitrovicu, kao i zatvaranje filijala Poštanske štedionice, dodatno su povećale tenzije u južnoj srpskoj pokrajini. Dok od predstavnika privremenih prištinskih institucija stižu zapaljive izjave, Evropska unija poručuje da jednostrani potezi vode u nove sankcije, a stručna javnost saglasna je da ova pitanja moraju da se rešavaju u okviru dijaloga Beograda i Prištine u Briselu.

Može li međunarodna zajednica zauzdati Aljbina Kurtija i njegovu (opasnu) politiku ili bi jednostrani potezi mogli da eskaliraju u nemire, pokazaće dani pred nama.

Albanci su više puta preko tog mosta pokušavali da upadnu u severni deo grada gde žive Srbi, zbog čega je dolazilo do sukoba, a most neprekidno čuvaju italijanski karabinjeri iz sastava KFOR-a. Vlasti u Prištini najavljuju njegovo otvaranje, čemu se oštro protive EU, OEBS, EULEKS, KFOR, SAD navodeći da ta tema mora da bude deo dijaloga Beograda i prištine uz posredstvo EU.

Portparol EU Peter Stano izjavio je danas da nastavak jednostranih akcija, zatvaranje poslovnica Pošte Srbije i otvaranje glavnog mosta na Ibru vodi u nove sankcije KiM i da su tu poruku vlastima u Prištini preneli ne samo zvaničnici EU već i drugih međunarodnih partnera.

"Ne samo EU, već svi međunarodni parneri na Kosovu govore administraciji u Prištini da se ne upušta u ove ozbiljne, kontraproduktivne, negativne, jednostrane, nekoordisane akcije. Nadamo se da će oni napokon čuti ovu poruku i da će nas zaustaviti da uspostavimo mere koje bi bile odgovor ukoliko se situacija ne promeni", kazao je Stano na konferenciji za novinare.

On je objasnio da su mere protiv Kosova i dalje na snazi i da su progresivne, odnosno da podrazumevaju mogućnost da se povećaju ili smanje, zavisno od toga na koji način će se Priština ponašati.

Da je međunarodna zajednica svesna da, ovog puta, jednostrani potezi Prištine mogu dovesti do direktnog sukoba i situacije koju možda neće moći da drže pod kontrolom mišljenja je i profesor Dejan Miletić, iz Centra za proučavanje globalizacije.

"Zvaničan Beograd sugeriše da je ovo jedno hronično stanje gde se terror nad našim narodom ne razmatra ozbiljno. To zaista, samo po sebi, zabrinjava. Ovde se radi o želji da se kreira konflikt na kom bi Priština probala logistički da iskoristi aktuelnu američku administraciju, kako bi mogla da ostvari svoje ciljeve, a jedan od njih je promena Rezolucije 1244, koja reguliše status Kosova i Metohije", rekao je on za naš portal.

dr Dejan Miletić.jpg
Kurir TV/Screenshot 

Međutim, ni Americi ni Evropi "u ovom trenutku nije potreban još jedan konflikt, u trenutku kad imamo nekoliko koji ozbiljno ugrožavaju mir i bezbednost u svetu", smatraju stručnjaci, a upravo u tome leži šansa za smirivanje strasti na Balkanu.

Montgomeri: Dugoročan plan Prištine je odlazak Srba sa KiM

Nekadašnji ambasador SAD u Beogradu Vilijam Montgomeri izjavio je danas da je dugoročni cilj premijera Aljbina Kurtija odlazak svih Srba sa Kosova, a kratkoročni i srednjoročni da isprovocira Vladu Srbije da preduzme mere koje će mu pomoći da, verovatno uključujući i lobiste, potvrdi da Kosovo zaslužuje podršku. 

Kfor na mostu

Kfor je u saopštenjima dao uveravanja da će održavati svoje prisustvo na mostu i da smatraju da rešenje za otvaranje mosta mora biti pronađeno isključivo kroz proces briselskog dijaloga.

On je konstatovao da Kurti nastavlja "sa agresivnim akcijama etničkog čišćenja protiv Srba koji žive na Kosovu, da je njegova jasna namera da pokuša da ih sve natera da odu i da je klasičan primer za to najnovija akcija protiv pošte".

Sa ovim stavom saglasan je i Dejan Miletić, koji je rekao da je sasvim jasna želja Prištine da izazove konflikt, ali da je "Kurtijeva vlast jedan nasilan sistem koji ne poštuje institucije niti postignute i potpisane sporazume".

"Velike sile su pokazale nesposobnost da reše taj konflikt čime su urušavali kredibilitet svoje diplomatije. Šta EU može da ponudi kad duže od deset godina nije mogla da uradi ništa oko Briselskog sporazuma, gde je garant. Tu su velike greške napravljene u regionu, a produžavanje sukoba predstavlja veštačko disanje konfliktima devedesetih i košta ugleda i kredibiliteta EU, kao i američku diplomatiju", dodao je on.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović ocenio je danas da pitanje najavljenog otvaranja centralnog mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici potencijalno predstavlja "veliku tačku eskalacije".

Prema njegovim rečima, međunarodnoj zajednici, državama Kvinte i misiji Kfora je "jasno da tako nešto ne sme biti učinjeno van okvira dijaloga Beograda i Prištine i pre nego što se ispune određeni uslovi koji su definisani važećim sporazumima".

Otvaranje mosta na Ibru sukob na Kosovu i Metohiji
MONDO/Stefan Stojanović 

Ipak, ministar unutrašnjih poslova vlade privremenih prištinskih institucija Dželjalj Svečlja izjavio je danas da će most na Ibru biti otvoren i da je to pitanje, kako kaže, zatvoreno 2016. godine i "nije stvar dijaloga". Na pitanje novinara kako komentariše saopštenja Kvinte i Kfora da o pitanju otvaranja mosta treba razgovarati u Briselu, Svečlja je odgovorio da je to pitanje zatvoreno 2016. godine, prenosi Reporteri.