Slušaj vest

Poslanički imunitet ne znači da narodni poslanici ne mogu da budu krivično gonjeni ili uhapšeni, ali Ustav Srbije propisuje posebna pravila koja važe za njih. Posebno je važno razlikovati boravak u pritvoru od izdržavanja zatvorske kazne, jer od toga zavisi i odgovor na pitanje da li poslanik može da izgubi mandat.

Narodni poslanici u Srbiji uživaju poslanički imunitet, koji ih štiti od određenih pravnih postupaka tokom obavljanja poslaničke funkcije. Ipak, ova zaštita ne znači da su iznad zakona, niti da ne mogu da budu uhapšeni, pritvoreni ili krivično gonjeni.

Ustav Republike Srbije jasno propisuje u kojim situacijama mogu da odgovaraju pred nadležnim organima, kada je za to potrebna saglasnost Narodne skupštine i šta se događa ukoliko se protiv njih vodi krivični postupak.

Od čega štiti poslanički imunitet?

Prema članu 103 Ustava Srbije, narodni poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost za mišljenje izneto ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije.

To je takozvani imunitet neodgovornosti, koji predstavlja trajnu zaštitu za stavove i odluke koje poslanik iznosi u okviru parlamentarnog rada. Međutim, drugačija pravila važe kada je reč o krivičnim delima koja nemaju veze sa njegovim poslaničkim aktivnostima.

Poslanički imunitet podrazumeva i zaštitu od pritvaranja, kao i od vođenja krivičnog ili drugog postupka u kojem može biti izrečena kazna zatvora, bez odobrenja Narodne skupštine, ukoliko se poslanik na imunitet pozvao.

Ipak, postoji izuzetak. Poslanik može biti pritvoren bez odobrenja parlamenta ukoliko je zatečen u izvršenju krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina.

Može li da odgovara za krivična dela koja je počinio pre ulaska u Skupštinu?

Poslanički imunitet ne štiti narodnog poslanika od odgovornosti za krivična dela koja je eventualno počinio pre nego što je stupio na tu funkciju. To što je neko postao narodni poslanik ne znači da raniji postupci zbog kojih bi mogao krivično da odgovara automatski zastarevaju, prestaju ili ne mogu da budu predmet istrage i sudskog postupka.

Ipak, od trenutka potvrđivanja mandata na njega se primenjuju pravila o poslaničkom imunitetu. Ukoliko se pozove na imunitet, za vođenje krivičnog postupka u kojem može biti izrečena kazna zatvora potrebno je odobrenje Narodne skupštine, bez obzira na to da li je delo počinjeno pre ili nakon stupanja na poslaničku funkciju.

Ukoliko se ne pozove na imunitet, postupak može da se vodi bez prethodne saglasnosti parlamenta. Dakle, imunitet ne briše odgovornost za ranije postupke, već može da utiče na način i uslove pod kojima se protiv poslanika vodi postupak.

Kada poslanik može da bude uhapšen bez odobrenja Skupštine?

Ukoliko nadležni organi žele da pokrenu postupak za koji je potrebno odobrenje Skupštine, zahtev se upućuje predsedniku parlamenta, a zatim razmatra nadležni skupštinski odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.

Odbor razmatra zahtev i podnosi izveštaj sa predlogom odluke, nakon čega o njemu odlučuju poslanici. Važno je naglasiti da imunitet ne oslobađa poslanika od krivične odgovornosti, već predstavlja procesnu zaštitu koja može da utiče na tok postupka.

Narodna skupština Srbije  Foto: MONDO/Petar Aleksić

Da li poslanik gubi mandat ako je šest meseci u pritvoru?

Međutim, jedno od najčešćih pitanja jeste šta se događa sa poslaničkim mandatom ukoliko poslanik završi u pritvoru i tamo provede više meseci. Da li automatski ostaje bez poslaničkog mesta ili Skupština nastavlja da radi bez njega?

Odgovor se nalazi u Zakonu o izboru narodnih poslanika, koji pravi jasnu razliku između pritvora i zatvorske kazne. Samo hapšenje, određivanje pritvora, pa čak ni boravak u pritvoru duži od šest meseci, ne predstavljaju automatski razlog za prestanak poslaničkog mandata.

Drugim rečima, poslanik može da bude u pritvoru pola godine, godinu dana ili duže, a da samo zbog te činjenice ne izgubi mesto u parlamentu.

Granica od šest meseci odnosi se na nešto drugo. Prema zakonu, narodnom poslaniku prestaje mandat ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest meseci.

To znači da nije dovoljno da bude uhapšen ili da se protiv njega vodi postupak, već je neophodno da postoji pravnosnažna osuđujuća presuda kojom mu je izrečena zatvorska kazna koja ispunjava ovaj uslov.

Tako, na primer, ukoliko je poslanik u pritvoru osam meseci, a protiv njega još traje krivični postupak, on ne gubi mandat samo zbog vremena provedenog iza rešetaka. Isto važi i ako je prvostepeno osuđen na dve godine zatvora, ali presuda još nije postala pravnosnažna.

Tek kada se ispune zakonski uslovi za prestanak mandata, odnosno kada postoji pravnosnažna presuda na kaznu zatvora od najmanje šest meseci, nastupa razlog za prestanak njegove poslaničke funkcije.

U slučaju da poslanik ostane bez mandata, njegovo mesto ne ostaje trajno upražnjeno. Ono se popunjava u skladu sa zakonskom procedurom, dodelom mandata narednom kandidatu sa iste izborne liste, pod uslovima propisanim zakonom.

Može li Skupština da radi bez poslanika koji je u pritvoru?

Dok je poslanik u pritvoru, ali mu mandat nije prestao, Narodna skupština može normalno da nastavi sa radom. Njegovo odsustvo ne znači da parlament ne može da održava sednice ili donosi odluke.

Za rad Skupštine neophodno je prisustvo većine od ukupnog broja poslanika, odnosno najmanje 126 od 250, dok se odluke po pravilu donose većinom glasova prisutnih poslanika, osim kada je za pojedina pitanja propisana posebna većina.

To praktično znači da jedan poslanik može duže vreme da bude sprečen da dolazi na sednice, a da parlament nastavi da funkcioniše bez njega. Njegovo poslaničko mesto, međutim, ostaje njegovo sve dok ne nastupi neki od zakonom predviđenih razloga za prestanak mandata.

Dakle, poslanički imunitet ne predstavlja dozvolu za kršenje zakona niti garanciju da poslanik ne može da završi u pritvoru ili zatvoru. On pruža posebnu pravnu zaštitu zbog prirode poslaničke funkcije, dok propisi jasno određuju kada ta zaštita može biti ograničena i u kojim okolnostima poslanik ostaje bez mandata.

Najvažnija razlika je u tome što šest meseci provedenih u pritvoru ne znači gubitak poslaničkog mesta, dok pravnosnažna zatvorska kazna od najmanje šest meseci predstavlja zakonski osnov za prestanak mandata.

BONUS VIDEO:

00:06
Narodna skupština Izvor: Mondo/Petar Aleksić