Dragoljub Mićunović rođen je 1930. godine u Toplici na jugu Srbije, dok je detinjstvo proveo u Skoplju, gde mu je otac službovao kao činovnik Kraljevine Jugoslavije. Nakon aprilskog rata 1941. godine njegova porodica je, zajedno sa drugim srpskim porodicama, proterana u Srbiju, pa je deo ratnih godina proveo kao izbeglica u Merdaru. Gimnaziju je završio u Kuršumliji i Prokuplju.
Dve godine na Golom otoku
Kao osamnaestogodišnjak uhapšen je iz političkih razloga i bez suđenja proveo je gotovo dve godine u zatvoru i logoru na Golom otoku. Po izlasku je upisao Filozofski fakultet u Beogradu, gde je diplomirao 1954. godine i kasnije doktorirao iz oblasti logike društvenih istraživanja. Predavao je istoriju socijalnih i političkih teorija na Odeljenju za filozofiju i sociologiju i bio jedan od istaknutih članova Praxis grupe, učestvujući u radu časopisa "Praksis" i Korčulanske filozofske škole.
Zbog političkih stavova i angažmana tokom studentskih protesta 1968. godine bio je izložen represiji, hapšenju i zabrani javnog delovanja, a 1975. godine, zajedno sa grupom profesora, proglašen je politički nepodobnim i udaljen sa Univerziteta u Beogradu. Nakon toga radio je u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, boravio na Univerzitetu u Konstancu u Nemačkoj i objavio brojne naučne radove i knjige. Bio je aktivan i u organizacijama za zaštitu ljudskih prava i oslobađanje političkih zatvorenika.
Istaknuti antikomunistički disident
Krajem osamdesetih postao je jedan od najpoznatijih antikomunističkih disidenata u Jugoslaviji. Godine 1989. učestvovao je u osnivanju Demokratske stranke, prve opozicione stranke u Srbiji nakon uvođenja višestranačja, a 1990. izabran je za njenog prvog predsednika. Tokom devedesetih bio je jedan od ključnih opozicionih političara protiv režima Slobodan Milošević, učestvovao u formiranju opozicionih saveza i koalicije DOS, koja je dovela do političkih promena 2000. godine.
Bio je poslanik u više saziva savezne i republičke skupštine, predsednik Veća građana Savezne skupštine SRJ, a potom i predsednik Skupštine Državne zajednice Srbija i Crna Gora od 2003. godine. Nakon povratka u Demokratsku stranku obavljao je funkcije predsednika Političkog saveta DS i narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Govorio je nemački i engleski jezik i ostao upamćen kao jedan od najznačajnijih srpskih filozofa i demokratskih političara druge polovine 20. i početka 21. veka.
Podsetimo, Dragoljub Mićunović preminuo je jutros. Demokratska stranka se oprostila od njega sledećim rečima:
"Sa dubokom tugom opraštamo se od Dragoljuba Mićunovića, jednog od obnovitelja rada i osnivača moderne Demokratske stranke, njenog prvog predsednika posle obnove 1990. godine i čoveka koji je svojim životom obeležio borbu za slobodu, demokratiju i dostojanstvo politike u Srbiji.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: