• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Savet bezbednosti UN o Kosovu

U SB UN u Njujorku sednica posvećena situaciji na Kosovu. Predstavljen izveštaj Ban Ki-muna. Zanijer: Albanaci na severu Kosova sve manje skloni da sarađuju sa administracijom UN. Čitaku: Spremni smo za razgovore.

Na sednici SB UN stavove Srbije iznosi šef diplomatije Vuk Jeremić, a njegov govor možete pročitati OVDE.

Generalni sekretar UN Ban Ki-mun je u svom najnovijem tromesečnom izveštaju SB, pozdravio najave skorog početka dijaloga između Beograda i Prištine i izrazio spremnost UN da u bliskoj saradnji sa Evropskom unijom (EU) podrže taj proces.

"Pozdravljam rezoluciju Generalne skupštine UN od 9. septembra i spremnost Evropske unije da olakša proces dijaloga između Prištine i Beogada", ističe se u izveštaju generalnog sekretara Bana koji je predstavljen na večerašnjoj sednici Saveta bezbednost o Kosovu i Metohiji.

Ban je u dokumentu, koji obuhvata period od 16. jula do 18. oktobra, izrazio zadovoljstvo da je rezolucija usvojena na osnovu dogovora Srbije i EU, čime su stvoreni uslovi da taj proces bude nastavljen u kontekstu evropske perspektive regiona.

"Očekuje se da taj dijalog otvori novu fazu, pomogne izgradnji poverenja između strana i dovede do rešenja pitanja koja su značajna za konsolidovanje mira, stabilnosti i pomirenja na Kosovu i u regionu", ističe se u izveštaju.

Ban je napomenuo da će stoga nastaviti da ohrabruje Beograd i Prištinu da se angažuju u dobroj veri, u bliskoj saradnji sa EU.

"Verujem da je u interesu strana da taj proces što pre započnu i da iskoriste prednost pozitivnog momenta stvorenog proteklih meseci", istakao je Ban.

Generalni sekretar je, takođe, potvrdio spremnost UN da doprinesu tim naporima, u bliskoj saradnji sa EU.

"UN su spremne da podrže taj dijalog, kao neophodan i koristan. Moj specijalni predstavnik je u kontaktu sa EU, da bi olakšao taj proces i o tome ću obaveštavati Savet bezbednosti", navedeno je u Banovom izveštaju.

Ban je, u istom izveštaju, ocenio da je situacija na severu Kosmeta i dalje nestabilna i precizirao da su napetosti porasle posle izricanja savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde krajem jula.

"Mišljenje suda je naišlo na nevericu među Srbima na severu Kosova", dodaje se u Banovom izveštaju.

Generalni sekretar UN je pozvao sve strane da pokažu uzdržanost i usvoje odmeren, konstruktivan pristup da bi se izbegla dalja eskalacija na severu Kosmeta.

Ban je izrazio zabrinutost zbog nedavnih izveštaja privremenih vlasti u pokrajini i medijskih komentara protiv prisustva UNMIK na severu Kosmeta.

"Zbog toga bi osoblje UN moglo biti izloženo riziku. UNMIK će biti spreman da preda svoje funkcije na severu Kosova strukturama koje su legitimne i prihvatljive svim zajednicama, u skladu sa politikom statusne neutralnosti UN. Do tada, snažno pozivam sve strane da i dalje sarađuju sa UNMIK (Misijom UN u pokrajini) u sprovođenju njegovog mandata", napominje se u Banovom izveštaju.

Ban je istakao da cilj UNMIK ostaje "unapređenje bezbednosti, stabilnosti i poštovanja ljudskih prava, kroz uključenje svih zajednica na Kosovu, uz učešće Beogada i Prištine i regionalne i međunarodne aktere".

"Na status UNMIK nije uticalo ni savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, od 22. jula", konstatuje se u izveštaju.

Generalni sekretar UN takođe ocenjuje da je, pored severa, odsustvo značajnog napretka u pomirenju između zajednica i dalje vidljivo na Kosmetu, što predstavlja izazov.

"Iako je načinjen neki napredak na planu decentralizacije, nema značajne promene u stalno niskom broju povrataka", konstatuje se u izveštaju.

Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice, na Kosmet se u poslednja tri meseca vratilo 706 osoba, od čega su trećina Srbi.

Ban je, takođe, ocenio da su incidenti prilikom ustoličenja patrijarha Irineja u Pećkoj patrijaršiji za žaljenje i da pokazuju da je potrebno više učciniti da bi bile prevaziđene predrasude i obezbedilo da se religija ne politizuje na Kosmetu.

Deo kosovskih vlasti je posle objavljivanja mišljenja Međunarodnog suda pravde u julu, postao manje spreman na saradnju sa administracijom UNMIK-a u severnoj Kosovskoj Mitrovici, izjavio je u SB šef misije UN na Kosovu Lamberto Zanijer.

Predstavljajući izveštaj o Kosovu od 16. jula do 18. oktobra, Zanijer je rekao da je u tom periodu "bilo više izazova za adminsitraciju UNMIK-a u severnoj Kosovskoj Mitrovici".

"Posle objavljavanja netačnog izveštaja koordinatora za primenu strategije Prištine za sever Kosova, u kome se baca krivica na UN za nedostatak napretka, usledila je intenzivna medijska kampanja protiv admisnitracije UN u Mitrovici”, dodao je on.

Pored toga, u poslednje vreme su predstavnici Albanaca na severu Kosova sve manje skloni da sarađuju sa administracijom UN, čime otežavaju njihov posao kontakta sa zajednicama, kazao je on.

"U međuvremenu, međuetnički odnosi na severu su se izgleda pogoršali. Iako je situacija stabilna, kontinuirani incidenti predstavljaju potencijal za izbijanje nasilja", rekao je Zanijer.

On je rekao da će UNMIK i dalje biti veza izmedu zajednica i u tom cilju sarađuje sa EU i drugim međunarodnim faktorima.

Među najkrupknije događaje iz izveštaja, on je pomenuo ostavku kosovskog predsednika i kolaps kosovske vlade u oktobru.

Druga oblast mandata UNMIK u kojoj su kosovske vlasti manje spremne da sarađuju je olakšavanje regionalne saradnje, kazao je on.

"Iako zabrinute da prisustvo UNMIK-a na regionalnim forumima podriva proglašeni suvereni status, kosovske institucije su do sada učestvovale u većini regionalnih mehanizama u kojima se zahteva takva pomoć UNMIK-a.

Nažalost, tokom ovog perioda, prestali su da učestvuju u Savetu za regionalnu saradnju", ukazao je Zanijer.

"To je odluka kosovoskih vlasti, a mi ih obeshabrujemo da nastave putem izolacije. Dugoročna stabilnost i prosperitot Kosova su neraskidivo vezani sa stabilnost i prosperitet njegovih suseda i učešće u regionalnoj saradnji je ključno za neophodni razvoj da bi se obezbedio dugoročni mir u regionu", rekao je Zanijer.

On je istakao da je to zajednički cilj Beograda i Prištne.

"Izazov je bio i ostaje naći praktična rešenja za političke prepreke, Priština i Beograd mogu naći takvo rešenje. UNMIK će nastaviti da nudi pomoć i da predlaže praktične načine da prevaziđu prepreke, ali mislimo da se rešenja mogu najefikasnije naći u dijalogu”, istakao je on.

Zanijer je rekao da je ohrabren što nedavni politički događaji u Prištini ne predstavljaju prepreku za pripreme za dijalog sa Beogradom.

On je dodao da UNMIK nastavlja da nudi dobre usluge i pomoć i da se nada da će tu ponudu i Beograd i Priština, iskoristiti.

Zvaničnica privremenih institucija u Prištini Fljora Čitaku izjavila je večeras u Njujorku da su one spremne da vode pregovore sa Beogradom o tehničkim pitanijma, ali da nezavisnost Kosova i Metohije neće biti predmet razgovora.

Obraćajući se učesnicima sednice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Kosmetu, Čitaku, zamenica pokrajinkog ministra spoljnih poslova je rekla da rezolucija Generalne skupštine UN o Kosmetu usvojena u septembru daje platformu za tehnički dijalog o pitanjima bitnim za bilateralnu i regionalnu saradnju.

"Mi smo spremni da govorimo o budućnosti ne prošlosti, o nestalima, telekomunikacijama, svemu što je od zajedničkog interesa, ali jasno kažem da nikada više nećemo govoriti o pravu Kosova da postoji kao slobodna nacija posle svega što se dogodilo," istakla je Čitaku.

Predstavnica Prištine je takođe apelovala na međunarodnu zajednicu da pozove kosmetske Srbe da izađu na predstojeće parlamentarne izbore u pokrajini, a Beograd da ih u tome ne sprečava.

"Na severu još uvek postoji otpor uključivanju u kosovsko društvo," istakla je Čitaku, tvrdeći da je u proteklom periodu bilo pet napada na lokalne Srbe koji su odlučili da učestvuju u pokrajinskim institucijama.

"Mi smo ponosni što kosovski Srbi i druge manjine predale preko 20 lista i drago nam je da civilno društvo i neke stranke u Srbiji traže promenu politike Beograda," dodala je Čitaku.

(Tanjug/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image