Slušaj vest

Na današnji dan pre 27 godina počelo je NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije. Za 78 dana poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi.

Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN. Naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.

Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.

Prva sirena za vazdušnu opasnost oglasila se u 19 sati i 41 minut. Nekoliko minuta kasnije, prva bomba je pala u blizini Prištine. Nakon toga, bombardovan je aerodrom u Lađevcima. Najpre su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mestima.

U galeriji pogledajte fotografije NATO bombardovanja Jugoslavije:

NATO bombardovanje 1999. godine Foto: Profimedia

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD. 

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO-a.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 "kasetnih bombi" od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje. Bombardovane su dve rafinerije - u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO-a su upotrebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Prvi put je jedna medijska kuća proglašena legitimnom metom. NATO je 23. aprila napao RTS i usmrtio šesnaestoro ljudi.

U galeriji pogledajte fotografije zgrade RTS-a koju je NATO bombardovao:

RTS zgrada - NATO Bombardovanje Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Bombardovanje, u kom je poginulo i oko hiljadu vojnika i policajaca, završeno je potpisivanjem vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999. godine. Srpske snage bezbednosti povukle su se sa Kosova i Metohije, umesto kojih su došle snage KFOR-a, pod faktičkom kontrolom NATO-a.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

07:15
DA LI JE BOMBARDOVANJE MOGLO BITI IZBEGNUTO? Stručnjaci na 26- ogodišnjicu agresije na SRJ ističu: "Srpski narod oseća posledice i dan danas! Izvor: Kurir televizija

(MONDO)