Povod za nasilje u kojem je na Kosovu i Metohiji 17. marta 2004. godine ubijeno osam Srba i 11 Albanaca, uništeno 35 srednjovekovnih crkava i manastira a nekoliko hiljada Srba napustilo svoje domove, uzrokovano je dva dana ranije ranjavanjem jednog srpskog i utapanjem trojice albanskih dečaka.

Naime, 15. marta 2004. godine u selu Čaglavica nadomak Prištine ranjen je srpski dečak Jovica Ivić koji je u teškom stanju prenesen u bolnicu u severnom delu Kosovske Mitrovice. Zbog ovog incidenta meštani tog i okolnih srpskih sela kod Gračanice, zatim Sušica, Laplje selo, Preoce organizovali su proteste. Uveče toga dana vojnici Kfor-a su izvršili pretres Čaglavice, posle čega su Srbi blokirali magistralne puteve prema Skoplju i Gnjilanu, uz incidente sa lokalnim Albancima.

Oko ponoći 16. marta kosovski elektronski mediji su preneli vest o utapanju trojice maloletnih albanskih dečaka u reci Ibar u albanskom selu Čabra pored Zubinog Potoka. Isti mediji su preneli da su se dečaci udavili bežeći pred starijim srpskim mladićima.

Sutradan, 17. marta, nekoliko hiljada Albanaca je oko podneva prešlo preko mosta na Ibru iz južnog u severni deo Kosovske Mitrovice i sukobilo se Srbima. U neredima je policija UNMIK koristila šok-bombe i suzavac, a iz pravca južnog dela grada čula se pucnjava iz vatrenog oružja. Par sati kasnije je potvrdjeno da je najmanje sedam osoba poginulo dok je preko 200 ranjeno u neredima u Mitrovici. AP javio da je poginulo troje Srba i četiri Albanca, a bolnički izvori u albanskom delu grada potvrdili su da su u sukobima povredjena 84 Albanca. Bolničko osoblje na srpskoj strani saopštilo je da su povredjena 22 Srbina, od kojih pet teško. Srbi su ubijeni snajperskim hicima iz južnog dela Mitrovice.

Kfor je saopštio da je 11 francuskih vojnika povredjeno u nemirima u Kosovskoj Mitrovici, od čega je njih pet ranjeno u eksploziji bombe dok su ostali povredjeni kamenicama.

Desetoro Srba ranjeno u Čaglavici hicima iz snajperskog oružja kojim su Albanci pucali na selo sa uzvišenja iz pravca Prištine. Do 15 sati izvršeni su napadima i na druge srpske enklave na Kosovu - Laplje selo, Lipljan, Zubin Potok, Obilić... UNMIK i Kfor su evakuisali žene, decu i starce iz Čaglavice i okolnih sela u centralnom Kosovu. U nemirima su spaljene kuće povratnika u Belo Polje, a posebno je bila teška situacija za preostale Srbe u većinski albanskim gradovima - Gnjilanu i Peći.

Srpska vlada održala je vanrednu sednicu, kojoj su prisustvovali i ministri državne zajednice SCG, predstavnici BIA i Vojske SCG, a tadašnji srpski premijer Vojislav Koštunica saopštio da će zatražiti hitnu sednicu Saveta bezbednosti UN. U isto vreme je potvrdjeno da će jedan broj jedinica Sfor-a biti prebačen iz BiH na Kosovo.

Medjunarodna zajednica osudila je nasilje, a šef UNMIK-a Hari Holkeri je apelovao na stanovnike Kosova da ostanu mirni. Američki vojnici su sa tridesetak bornih vozila pristigli iz Uroševca u selo Čaglavica, na čijem ulazu je gorelo desetak srpskih kuća, koje su zapaljene u naletu nekoliko hiljada Albanaca iz Prištine.

U Lipljanu je ubijeno četvoro Srba, dok su Albanci upadali u kuće preostalih Srba i palili ih. Vojnici Kfora su pokušali da evakuišu Srbe u Lipljanu.

Predveče stižu i prve potvrde o uništavanju pravoslavnih crkava i manastira. Pored Bogorodice Ljeviške (14. vek), medju zapaljenim pravoslavnim objektima u Prizrenu su Bogoslovija, Saborna crkva Svetog Djordja, sedište Raško-prizrenske episkopije, Manastir Svetih Arhangela i Crkva Svetog Spasa. I obe crkve u Kosovu Polju su zapaljene.

Oko 19 sati u Kosovskoj Mitrovici je proglašen policijski čas, posle čega situacija u tom gradu počinje da se smiruje.Dok je šef diplomatije SCG Goran Svilanović držao sastanak sa ambasadorima zemalja stalnih članica SB UN i Kontakt grupe, na ulicama nekoliko gradova u Srbiji oko 20 sati počeli su da se okupljaju demonstranti. U Beogradu su blokirane ulice Kneza Miloša, Nemanjina i raskrsnica kod “Londona”, dok se gradjani okupljaju i na ulicama Novog Sada, Niša i drugih većih gradova.

Negde posle 22 sata portparol UNMIK policije Derek Čepel demantovao da su albanski dečaci nastradali bežeći od Srba i ocenio da je nasilje na Kosovu bilo unapred planirano, prenela je austrijska televizijska stanica ORF.

Vrhovni savet odbrane održao je sednicu, a upućen je i zahtev medjunarodnim snagama da zaštite kosovske Srbe.

Nemiri u pojedinim gradovima u Srbiji eskalira. Oko ponoći 17. marta zapaljene su džamije u Beogradu i Nišu, a u tim neredima povredjeno je 30 policajaca. Napadnuta je i zgrada Islamaske zajednice u Novom Sadu. Jake snage policije čuvale su zgradu ambasade SAD u Beogradu. Sutradan 18. marta 2004. godine je potvrdjeno da su snage bezbednosti SCG podigle borbenu gotovost na najviši nivo, a NATO je odbio ponudu tadašnjeg ministra odbrane SCG Borisa Tadića za vojnu pomoć.

Kosovski izvori potvrdili su da je poginulo 14 osoba - šestoro u Kosovskoj Mitrovici, troje u Lipljanu, troje u Čaglavici, jedna u Peći i jedna u Uroševcu, dok policija ima podatak o još jednoj žrtvi.

Oko podneva Radio-televizija Kosova je javila da su glavne mete albanskih demonstranata bile pravoslavne crkve i da su u više od 90 odsto gradova na Kosovu one zapaljene. Nastavljeni su napadi na Srbe na Kosovu. U naselju Obilić kod Prištine više nema Srba, javljaju srpski izvori s Kosova. Napadi i u Uroševcu, Plemetini, Ugljarima i Kosovskoj Mitrovici, gde je zapaljen konak jedine pravoslavne crkve.

Komandant KFOR Holger Kamerhof izdao naredjenje da vojnici mogu da upotrebe "neophodnu silu" kako bi osigurali sopstvenu bezbednost i živote svih gradjana Kosova.

Predsednik Kosova Ibrahim Rugova pozvao medjunarodnu zajednicu da se hitno donese odluka o nezavisnosti Kosova. Predstavnici tri najveće političke stranke kosovskih Albanaca konstatovali su u da je jedini način da se smiri i normalizuje situacija na Kosovu, proglašenje nezavisnosti.

U više gradova u Srbiji srednje škole su prekinule nastavu, a djaci su protestovali zbog situacije na Kosovu. U nekoliko gradova protestuju i studenti. Nekoliko hiljada gradjana i dalje pred zgradom Vlade Srbije protestuje,a dok policijske snage obezbedjuju zapadne ambasade u Beogradu.

Oko 18 sati hiljade gradjana Beograda su, predvodjeni patrijarhom srpskim Pavlom, mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem i članovima Vlade Srbije prošetali do hrama Svetog Save i paljenjem sveća iskazali svoju solidarnost.

Premijer Srbije Vojislav Koštunica zatražio je zavodjenje vanrednih mera na Kosovu kao jedini način da se zaštite Srbi i ocenio da je na Kosmetu izvršen pokušaj pogroma Srba koji ima razmere pokušaja etnickog čišćenja i humanitarne katastrofe. Oko 21 sat pripadnici UNMIK policije i Kfora upotrebili su suzavac da bi rasterali Albance koji su zapalili crkvu Svetog Nikole u Prištini. Kosovski premijer Bajram Redžepi obišao Albance okupljene na brdu Veternik, koji pokušavaju da prodru do sela Čaglavica, i zatražio od njih da se razidju.

Komandant južnog krila NATO-a Gregori Džonson izjavio u Prištini da nasilje koje već drugi dan ne prestaje na Kosovu deluje orkestrirano i organizovano. Razvoj dogadjaja na Kosovu poslednjih dana ukazuje na postojanje organizovanog obrasca u tom nasilju, rekao je Džonson.

Predstavnici medjunarodne policije ocenili su na vanrednoj sednici Vlade Kosova, da je naredba o napadu na srpske enklave izdata iz jednog centra, rekao je ministar u Vladi Kosova Goran Bogdanović i dodao da je pokrenuta istraga.

Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus izjavio je da vlada ima predlog da se Kosovo i Metohija podele na entitete ili kantone kao sto je izvršeno u Bosni i Hercegovini. Srpski premijer Vojislav Koštunica izjavio je da se Srbi i Albanci na Kosovu moraju najpre fizički razdvojiti kako bi se izbegao pogrom kosovskih Srba.

Šef UNMIK-a, komandant južnog krila NATO-a, komandant Kfora, predstavnici zemalja članica Kontakt grupe i najviši albanski politički zvaničnici zajednički su pozvali na hitan prekid nasilja u pokrajini.

(MONDO)