"Evropska unija je rekla da na tom putu nema ograničenja brzine i Srbija može da ide brzo koliko ona to želi i može. Dinamika zavisi od Srbije. Proces evropskih integracija, međutim, nije sprint, nego maraton, jer je potrebno efektivno sprovesti duboke i složene reforme, što zahteva vreme", rekao je Danijelson na skupu "Srbija na putu ka EU: Šta nas čeka?", održanom u EU info centru u Beogradu.

Danijelson, koji je generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susedstva pregovore o proširenju, pohvalio je privredne reforme u Srbiji, rekavši da su impresivne, ali je dodao da je potrebno imati realna očekivanja i uvid "dokle smo stigli".

"Srbija je sama izabrala evropski put i obavezala se da preuzme evropske pravne tekovine, a to znači sprovođenje dubokih reformi - uspostavljanje funkcionalne državne uprave, pravosudnog sistema, privrede i ekonomije. U Srbiji se vidi autentično političko opredeljenje za evropski put", rekao je Danijelson.

Danijelson je naveo da je Srbija po trgovini već deo Evrope, jer gotovo dve trećine trgovine, odnosno 65 odsto, ostvaruje sa članicama EU, a 25 sa državama regiona, a tek 10 odsto sa ostalim državama, poput Rusije i Kine.

"Srbija se pokrenula i ide napred. Pre nekoliko godina razgovaralo se o stečaju, šta činiti sa državnim preduzećima, a danas vidimo da Srbija ide napred. Mnoge reforme u privredi su olakšane zbog evropskog puta. Mi hoćemo Srbiju koja ubrzava i koja je postaje bogatije i uspešnije društvo", rekao je Danijelson.

Istakao je da EU snažno podržava regionalnu saradnju na zapadnom Balkanu, a kao primer je naveo podršku boljem povezivanju železničkom mrežom Srbije sa Bugarskom, Crnom Gorom i Makedonijom, kao i izradnji autoputa od Niš-Priština-Drač.

"Mi smo obezbedili sredstva, spremna je milijarda evra za tu namenu. Uspostavljanje integrisanog regionalnog tržišta je svima u interesu", naveo je Danijelson.

Vučić: EU najbolje mesto

Danijelson, koji je Šveđanin, rekao je da zapadni Balkan ima svoju prošlost u kojoj je bilo i sukoba, ali da su i države Skandinavije imale sličnu prošlost.

"Integrisanje u EU je način da sukobi ostanu u istoriji. To omogućavaju primena vladavine prava i evropski standardi, a naročito rešavanje konfikada civilizovanim dijalogom za okruglim stolom", naveo je Danijelson.

On je istakao da EU primećuje "snažnu volju" kod svih država regiona za napredak u regionalnoj saradnji.

MIŠČEVIĆ: KONKRETNA KORIST OD EU

Šefica pregovaračkog tima Srbije za pristupanje Srbije EU Tanja Miščević rekla je da je ponuda EU državama zapadnog Balkana "najbolja ponuda u poslednjih nekoliko vekova".

Ona je, međutim, dodala da otvaranje poglavlja ide sporo, imajući u vidu kapacitete Srbije, koja je 2004. godine počela usklađivanje svog prava sa pravom EU.

"Postoji dovoljno elemenata da očekujemo brži proces evropskih integracija. Na svakoj pruzi ima stanica i te stanice ograničavaju brzinu putovanja. Stanice su uslovi poput poglavlja 23, 24 i 35, izborna godina u EU... Sledeći korak je poglavlje 7 - intelektualna svojina i kompanijsko pravo, kao i budžetska pitanja", rekla je Tanja Miščević.

Ona je istakla da najveći izazov nije propisati standarde, nego njihova primena.

"Na primerima država koje su se učlanile u EU se pokazala konkretna korist od članstva. Nema carina, ali ima ograničenja kvaliteta proizvoda, pa se moraju poštovati evropski standardi i privreda mora da se unapredi", rekla je Tanja Miščević.

Tanja Miščević je kao konkretne koristi od evropskih integracija i članstva u EU navela vladavinu prava, unapređenje zaštite životne sredine, zaštite potrošača, bolje standarde u zdravstvu...

"Evropska unija Srbiji godišnje daje 200 miliona evra, a od 2000. godine je dala više dve i po milijarde. Ogromnu pomoć dala je i za saniranje posledica poplava", rekla je Tanja Miščević.

Ona je navela da je region prepoznao prednosti evropeizacije.

"Otvaranje poglavlja ne zavisi od nas, nego od Evropske unije. Mi se intenzivno pripremamo za otvaranje više poglavlja", rekla je Tanja Miščević.

Ona je dodala da nije moguće reći koliko će poglavlja biti otvoreno do kraja 2017. godine.

Vučić: Srbija pre 2025. u EU