Meteorit prečnika dva metra, koji je ušao rano jutros u atmosferu Zemlje nad Sudanom, pretvorio se u vatrenu loptu i raspao se na komadiće pre nego što je stigao na zemlju, saopštila je američka Nacionalna agencija za istraživanje svemira (NASA).

NASA ističe da su astronomi prvi put uspeli da predvide pad meteorita na Zemlju.

"Prema našim saznanjima, kosmička tela takve veličine padaju na Zemlju jednom u nekoliko meseci. Sada su naučnici prvi put mogli da predvide taj događaj", izjavio je stručnjak NASA Donald Jeomans, javljaju agencije.

Neveliki meteorit, nazvan 2008 TC3, otkriven je juče iz astronomske opservatorije u Arizoni. Astronomi su uspeli da odrede putanju i mesto mogućeg pada meteorita.

Operacija je izvedena u okviru programa praćenja objekata oko Zemlje. Program ima cilj otkrivanja kosmičkih tela s kojima je moguć sudar.

Do sada su to bili manji objekti koji padaju na Zemlju i ne predstavljaju opasnost.

Asteroid, primećen u ponedeljak, pretvorio se, u noći između ponedeljka i utorka po Griniču (GMT), u veliku plamteću loptu, saopštio je tim Harvard-Smitsonijan centra za astrofiziku.

"Želimo da naglasimo da ovaj objekt nije pretnja", rekao je direktor Međunarodnog astronomskog centra za male planete sa Harvarda u Masačusetsu, Timoti Spar.

"Uzbuđeni smo, jer je ovo prvi put da smo objavili predviđanje da će neki objekt ući u Zemljinu atmosferu", saopštio je Spar.

Asteroid, poznat kao meteoroid, prečnika je između metra i pet metara.

Meteoroidi su male čestice prašine, kamenja, leda ili metala. Kad prolaze kroz Zemljinu atmosferu, oni se tako divlje zagrevaju da plamte (na toj tački oni se nazivaju meteorima) i vidljivi su stotinama kilometara daleko.

"Ovaj meteor biće prava grdosija", rekao je Geret Vilijams iz Centra za male planete. On će moći da se vidi iz istočne Afrike, a izgoreće iznad Sudana, poručili su naučnici. "Zaista se nadamo da će neko uspeti da ga fotografiše", kazao je Vilijams.

Asteroidi ili planetoidi su mala čvrsta tela u planetarnim sistemima. U poređenju s planetama mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika.

Nastali su od ostataka protoplanetarne materije, koja se nije pripojila planetama za vreme formiranja sistema iz protoplanetarnog diska.

Najčešće kruže oko matične zvezde vlastitom putanjom ili kao sateliti većih planeta. Neki od njih su vezani gravitacionim silama uz planete, u grupama koje orbitiraju u putanji planeta, ispred ili iza.

Iako se do nedavno mislilo drukčije, otkriveno je da asteroidi mogu imati vlastite satelite.

Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, te u Kuiperovom pojasu.

Do sada ih je otkriveno blizu 80.000, a oko 11.000 ih je dobilo službena imena. Astronomi procenjuju da bi ih u našem Sunčevom sistemu moglo biti nekoliko miliona.

(agencije/MONDO)