Frakcija Alternative za Nemačku u Bundestagu zatražila je zbog toga mišljenje nemačke vlade.

"Studije Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije za atomsku energiju negiraju da postoje bilo kakvi posebni rizici, dok Međunarodna organizacija lekara protiv atomskog oružja ističe da postoje nedorečenosti u objavljenim studijama zbog čega pozivaju na preventivnu zabranu korištenja ove municije dok se pouzdano ne utvrde dugoročni efekti izlaganja", piše portal.

Nemačka vlada je u odgovoru 12. avgusta naglasila da su svi ovi zahtevi odbijeni tokom proteklih godina jer, kako je istaknuto, nije dokazano da su nemački vojnici trpeli bilo kakve zdravstvene posledice zbog kontakta s ovom municijom, koja je, pre svega, korišćena u protivtenkovskim avionskim bojevim zrnima namenjenim za uništavanje oklopa.

"Rezultati studije uticaja osiromašenog uranijuma pokazuju da na mestima gde se koristila ova municija ne postoji gotovo nikakav rizik od radijacije, a toksikološki rizici mogu nastati samo pod vanrednim okolnostima, koji se do ovog trenutka nigde nisu iskazali", naglašeno je u dopisu koji je objavljen na stranici nemačke vlade.

Austrijska armija takođe je na svojoj stranici objavila studiju o dejstvu osiromašenog uranijuma.

"Može se zaključiti da jedino direktno udisanje supstanci na ratnim područjima može predstaviti određenu opasnost za zdravlje ljudi", naglasili su oni.

General tvrdi:NATO na Srbiju bacio mnogo više uranijuma

Kako kažu, opasnost može nastupiti zbog hemijskih, ne radioaktivnih karakteristika ovog materijala, i to samo ako se u većim količinama unese u organizam putem nekog rastvora.

"Civilno stanovništvo, pripadnici humanitarnih organizacija i mirovne trupe teško da su udisali taj materijal u tim količinama. Ipak, dugoročniji direktan kontakt s osiromašenim uranijumom, poput komadića municije, bi trebalo izbegavati", navode oni.