
Evropska unija zabranila je u ponedeljak beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašanku i još tridesetorici zvaničnika te zemlje ulazak na teritoriju evropske dvadesetpetorice.
Kako su naveli zvaničnici EU, Brisel je doneo takvu odluku kako bi kaznio one koji su lažirali beloruske predsedničke izbore 19. marta i suzbili aktivnosti opozicije.
EU nije zamrzla račune kažnjenih beloruskih zvaničnika na njenoj teritoriji, ali je najavila da bi kasnije mogla da pribegne i takvoj meri.
Kako je naveo drugi izvor EU, Brisel je zatražio od Evropske komisije da razmotri dalje mere koje treba preduzeti protiv Lukašenka i 30 beloruskih ministara, sudija i lokalnih izbornih zvaničnika.
Prvi na listi beloruskih zvaničnika na koga se odnosi zabrana je Lukašenko, odmah ispred šefa njegove predsedničke administracije Genadija Naviglasa.
Aleksander Milinkjevič, opozicioni protivkandidat Lukašenka na proteklim predsedničkim izborima, prošle sedmice je pred Evropskim parlamentom od EU zatražio da uvede iste zabrane za stotine drugih beloruskih zvaničnika, ali se usprotivio uvodjenju ekonomskih sankcija protiv njegove zemlje.
Belorusija je ocenila da su neosnovane, tendenciozne i beskorisne sankcije koje Evropska unija donosi u odnosu na beloruske državne službenike.
"Naša pozicija povodom ograničavajućih mera koje je uvela Evropska unija ostaje ista - one su neosnovane, tendenciozne i beskorisne", izjavio je agenciji Itar-Tas načelnik direkcij beloruskog Ministarstva inostranih poslova za informisanje Andrej Popov.
Popov je pozvao EU da odustane od sličnih poteza, za koje je rekao da ometaju normalan razvoj odnosa Minska i Brisela.
Osim Lukašenka, na "crnom spisku" našli su se i šef Službe državne bezbednosti Stepan Suhorenko, ministar pravde Viktor Golovanov, glavni tužilac Pjotr Miklaševič i niz drugih funkcionera.
Ranije je EU uvela zabranu ulaska za šest službenika, medju kojima su sadašnji i bivši ministri unutrašnjih poslova Vladimir Naumov i Jurij Sivakov i komandir pecijalne jedinice MUP Jurij Podobed.
Kako su naveli zvaničnici EU, Brisel je doneo takvu odluku kako bi kaznio one koji su lažirali beloruske predsedničke izbore 19. marta i suzbili aktivnosti opozicije.
EU nije zamrzla račune kažnjenih beloruskih zvaničnika na njenoj teritoriji, ali je najavila da bi kasnije mogla da pribegne i takvoj meri.
Kako je naveo drugi izvor EU, Brisel je zatražio od Evropske komisije da razmotri dalje mere koje treba preduzeti protiv Lukašenka i 30 beloruskih ministara, sudija i lokalnih izbornih zvaničnika.
Prvi na listi beloruskih zvaničnika na koga se odnosi zabrana je Lukašenko, odmah ispred šefa njegove predsedničke administracije Genadija Naviglasa.
Aleksander Milinkjevič, opozicioni protivkandidat Lukašenka na proteklim predsedničkim izborima, prošle sedmice je pred Evropskim parlamentom od EU zatražio da uvede iste zabrane za stotine drugih beloruskih zvaničnika, ali se usprotivio uvodjenju ekonomskih sankcija protiv njegove zemlje.
Belorusija je ocenila da su neosnovane, tendenciozne i beskorisne sankcije koje Evropska unija donosi u odnosu na beloruske državne službenike.
"Naša pozicija povodom ograničavajućih mera koje je uvela Evropska unija ostaje ista - one su neosnovane, tendenciozne i beskorisne", izjavio je agenciji Itar-Tas načelnik direkcij beloruskog Ministarstva inostranih poslova za informisanje Andrej Popov.
Popov je pozvao EU da odustane od sličnih poteza, za koje je rekao da ometaju normalan razvoj odnosa Minska i Brisela.
Osim Lukašenka, na "crnom spisku" našli su se i šef Službe državne bezbednosti Stepan Suhorenko, ministar pravde Viktor Golovanov, glavni tužilac Pjotr Miklaševič i niz drugih funkcionera.
Ranije je EU uvela zabranu ulaska za šest službenika, medju kojima su sadašnji i bivši ministri unutrašnjih poslova Vladimir Naumov i Jurij Sivakov i komandir pecijalne jedinice MUP Jurij Podobed.
Pridruži se MONDO zajednici.