Dana 19. marta, u 20. danu rata koji je započeo nakon američko‑izraelskih vazdušnih udara na Iran 28. februara, eskalacija sukoba nastavila je da se produbljuje. Izrael je pokrenuo nove vojne udare na ciljeve širom Irana, uključujući na infrastrukturu u Iran i kritične energetske objekte, dok su se sirene oglasile i u Jerusalimu i na severu Izraela zbog iranskih raketnih napada.
Iran je odgovorio talasima sopstvenih napada i uveo strože unutrašnje mere - tamošnje vlasti su uhapsile gotovo stotinu ljudi za koje tvrde da sarađuju sa Izraelom. Istovremeno je pogođena i rafinerija u Haifi, o čemu izraelske vlasti navode da nije bilo značajnije štete, ali sukob je dodatno uzdrmao region.
Uleraskom rata u novu fazu, vidljive su i društvene reakcije - u Tel Aviv su održani protesti građana koji zahtevaju kraj sukoba.
Međunarodni uticaji takođe su prisutni: ministri spoljnih poslova arapskih i muslimanskih zemalja pokušavaju da formuliraju zajednički odgovor na iranske napade, dok se diplomatski pritisci i pokušaji deeskalacije nastavljaju.
Sve ove tenzije dodatno utiču na globalno tržište energije i rast cena nafte i gasa, jer rat zahvata ključne energetske centre i pomorske rute. Ovaj trend odjekuje i u Srbiji - pritisak na cene goriva i dalje raste, što zahteva državne mere za stabilizaciju domaćeg tržišta.
Ako vas zanimaju vesti od četvrtka 19. marta, možete se informisati u našem jučerašnjem blogu.
Ovo je današnja cena nafte na svetskom tržištu
Globalno tržište energenata pretrpelo je ozbiljne potrese u poslednja 24 sata. Nakon jučerašnjeg dramatičnog skoka izazvanog napadima na energetska postrojenja na Bliskom istoku, danas dolazi do blage korekcije cena, ali neizvesnost i dalje dominira berzama.
Podsetimo, cena nafte Brent juče je doživela jedan od najdrastičnijih porasta u kratkom vremenskom intervalu. Trgovanje je rano ujutru počelo sa 112 dolara po barelu, da bi do 10:30 časova cena uzletela za više od 10 odsto, dostižući nivo od 118,76 dolara. Ovaj skok bio je direktna posledica straha od prekida snabdevanja nakon vojnih akcija Irana širom regiona.
Šta je "crni labud"
Rat u Iranu izazvao je ono što ekonomisti nazivaju "crnim labudom" - nepredviđeni šok toliko razoran da niko nije imun na njegove posledice. Dok na Bliskom istoku besni oružani sukob ekonomski šok se širi iz Persijskog zaliva i gotovo svi će osetiti njegove posledice, piše CNN.
"U ovoj situaciji niko nije pobednik", rekao je Džoš Lipski, predsednik za međunarodnu ekonomiju pri Atlantskom savetu.
"Neuništivi" A-10 Warthog preuzima ključnu ulogu u ratu s Iranom
Legendarni jurišni avion A-10 Warthog, koji je američko ratno vazduhoplovstvo planiralo da penzioniše ove godine, preuzima ključnu ulogu u sukobu sa Iranom. "A-10 Warthog je sada u borbi duž južnog boka, lovi i uništava brze jurišne brodove u Ormuskom moreuzu", rekao je general Dejn Kejn, načelnik Združenog generalštaba, na konferenciji za novinare u Pentagonu.
Dvomotorni mlazni avion, zvanično nazvan Thunderbolt, ušao je u operativnu upotrebu 1976. godine. Svetsku slavu stekao je tokom Zalivskog rata 1991. godine, a kasnije i u Avganistanu, zahvaljujući izuzetnoj sposobnosti pružanja bliske vazdušne podrške kopnenim snagama na izloženim položajima.
Mnogi vojnici su ga smatrali svojim anđelom čuvarom, a zastrašujuća rika njegovog sedmocevnog Gatling topa kalibra 30 milimetara, poznatog kao "bbrrrpppp", postala je legendarna, piše CNN. Pored topa, ovaj jednosed može da nosi širok spektar oružja, uključujući rakete, vođene i nevođene bombe i laserski vođene rakete, navodi se u informativnom listu Ratnog vazduhoplovstva.
Napad dronovima na rafineriju Mina Al-Ahmadi u Kuvajtu
Rafinerija Mina Al-Ahmadi u Kuvajtu, u vlasništvu "Kuwait Petroleum Corporationa", pogođena je rano jutros u nekoliko napada dronovima, izvijestila je kuvajtska državna novinska agencija.
U napadima su izbili požari na nekim pogonima te je nekoliko njih zaustavljeno. Nije bilo žrtava, a na mesto događaja odmah su upućene vatrogasne i hitne službe.