Slušaj vest

Ruske i iranske službe sve češće vrbuju "obične" građane EU za špijuniranje i sabotaže, tvrde iz evropskih bezbednosnih struktura. Dekan Fakulteta za diplomatiju i bezbednost Radojica Lazić rekao je da takva neobučena lica ne mogu naneti preterano veliku štetu interesima nacionalne bezbednosti, jer se njihove aktivnosti uglavnom svode na prikupljanje informacija.

Evropske bezbednosne službe upozoravaju na novi model špijunaže i sabotaža, u kojem se, umesto obučenih agenata, sve češće angažuju obični građani bez iskustva i jasnih motiva.

Prema navodima iz evropskih izvora, strane službe novcem vrbuju ljude koji nisu povezani sa obaveštajnim strukturama, nudeći im učešće u nezakonitim aktivnostima bez otkrivanja pravih naručilaca.

Kako se ističe, od njih se traži samo da prihvate "avanturu van zakona",  nakon čega se kontakt prekida, što dodatno otežava istrage.

Dekan Fakulteta za diplomatiju i bezbednost Radojica Lazić ocenjuje da ovakav pristup nije novina rezervisana za pojedine države.

"Uglavnom sve moćne pa i one manje moćne službe pribegavaju tom načinu", naglasio je Lazić, ukazujući da je reč o širem trendu u savremenim obaveštajnim aktivnostima.

Proces regrutovanja ipak postoji

Lazić objašnjava da je proces regrutovanja i dalje zasnovan na pažljivom izboru pojedinaca, ali da su savremene tehnologije značajno ubrzale taj proces.

"Društvene i poslovne mreže predstavljaju širok bazen potencijalnih kandidata za saradnju sa stranim službama. Glavni motivi za saradnju su materijalnu korist, ali i ideološke razloge, povređen ego i, u manjoj meri, avanturizam“, ističe Lazić.

Ipak, on smatra da dometi takozvanih "jednokratnih špijuna" ostaju ograničeni.

"Takva neobučena lica ne mogu naneti preterano veliku štetu interesima nacionalne bezbednosti, jer se njihove aktivnosti uglavnom svode na prikupljanje informacija", rekao je Lazić.

Kada je reč o terorizmu, Lazić naglašava da je sve prisutnija pojava takozvane samo-radikalizacije, gde se pojedinci radikalizuju putem interneta bez direktnog kontakta sa organizacijama.

Iako se u pojedinim zemljama pokreće pitanje izmene zakona, on ističe da su propisi već jasni i da špijunaža svuda predstavlja teško krivično delo, ali da je često teško dokaziva.

Ocenjujući širu sliku, Lazić zaključuje da je reč o kombinaciji klasične špijunaže i novih oblika delovanja.

"Hibridno ratovanje je novi vid udara, bez ispaljenog metka", navodi on, ukazujući na sve složeniji bezbednosni kontekst u savremenom svetu.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

01:13
Špijunske baze sakrivene u telefonima, prisluškivači stavljeni u punjače - evo kako se zaštiti! Izvor: Kurir televizija

(RTS/MONDO)