Izraelski i američki napadi u junu prošle godine uništili su ili teško oštetili iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma, ali se smatra da se većina visoko obogaćenog materijala i dalje nalazi u zemlji.
Iran od tada nije obavestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) o sudbini uranijuma, niti je dozvolio njenim inspektorima da se vrate na bombardovane lokacije.
Tekst rezolucije koji su predložile Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Nemačka usvojuranien je sa 21 glasom za, tri protiv i deset uzdržanih. Rusija, Kina i Niger glasali su protiv, rekle su diplomate nakon zatvorenog sastanka.
Iran se protivi rezolucijama usmerenim protiv njega i na prethodne je odgovarao eskalacijom svojih nuklearnih aktivnosti ili smanjenjem saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.
Sjedinjene Američke Države i Iran trenutno pregovaraju o produženju primirja i rade na otvaranju puta za šire pregovore o pitanjima koja uključuju iranski nuklearni program.
Ključni cilj američkog predsednika Donalda Trampa jeste uklanjanje iranskog obogaćenog uranijuma, posebno 440,9 kilograma za koje Međunarodna agencija za atomsku energiju procenjuje da ih je Iran posedovao do prvih izraelskih napada u junu 2025. godine.
Reč je o materijalu obogaćenom do 60 odsto čistoće, što je mali korak do 90 odsto potrebnih za izradu atomskog oružja. Ukoliko bi se dodatno obogatio, ta količina bila bi dovoljna za proizvodnju deset nuklearnih bombi, prema proceni Međunarodne agencije za atomsku energiju.
BONUS VIDEO:
