Slušaj vest

NASA je imenovala četvoročlanu posadu za svoju misiju Artemis III, čije je lansiranje planirano za 2027. godinu. Astronauti neće sleteti na Mesec, već će leteti u nisku Zemljinu orbitu kako bi se spojili sa prototipovima lunarnih lendera, što će poslužiti kao proba za buduća sletanja. Misija Artemis IV, predviđena za 2028. godinu, trebalo bi da spusti američke astronaute na Mesec prvi put od 1972. godine, prenosi BBC.

Zadatak misije Artemis III

Artemis III biće lansiran raketom Space Launch System (SLS) iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi, ali tačan datum još uvek nije potvrđen. Četiri astronauta putovaće u kapsuli Orion, istoj letelici koja je korišćena tokom misije Artemis II u aprilu ove godine. Za razliku od te misije, Orion neće kružiti oko Meseca, već će ostati u niskoj Zemljinoj orbiti na visini od oko 470 kilometara, otprilike 65 kilometara više od Međunarodne svemirske stanice.

Tamo će se posada susresti i spojiti sa prototipovima lunarnih lendera, poznatim kao pathfinderi. Očekuje se da će se barem jedan član posade ukrcati u lender kako bi testirao otvore, priključke za održavanje života i nova svemirska odela kompanije Axiom.

Inovativna oprema: Odela je dizajnirala poznata italijanska modna kuća Prada, dok ih je konstruisao Axiom Space iz Hjustona. Axiom je razvio inženjerski deo (uključujući prvi rezervni sistem hlađenja), dok je Prada kreirala unutrašnji sloj odeće zadužen za distribuciju ohlađene vode po telu astronauta tokom osmočasovnih šetnji po Mesecu.

Posada će u Orionu provesti dve nedelje, a njihov povratak na Zemlju poslužiće za testiranje nadograđenog toplotnog štita tokom vatrenog ulaska kapsule u atmosferu.

Zašto je plan promenjen?

Misija je prvobitno zamišljena kao prvo sletanje sa posadom na Mesec posle Apola 17. Međutim, NASA je u februaru prenamenila misiju u generalnu probu spajanja u orbiti. Razlog je to što lender Starship kompanije SpaceX, koji je trebalo da preveze astronaute na površinu, još nije spreman, a tehnologija dopunjavanja goriva u orbiti nikada nije demonstrirana.

Posada misije Artemis III

Ovo su astronauti koji će leteti u okviru ove istorijske misije:

  • Rendi Bresnik: Zapovednik misije i astronaut NASA-e.
  • Luka Parmitano: Pilot iz Italijanske svemirske agencije (ESA), sa preko 300 dana provedenih u svemiru.
  • Andre Daglas: Specijalista misije (SAD).
  • Frenk Rubio: Specijalista misije (SAD).
  • Bob Hajnc: Član rezervne posade, probni pilot sa 170 dana iskustva u svemiru, spreman da preuzme bilo koju ulogu.

Buduće misije i prepreke

NASA se nada da će Artemis IV (planiran za 2028.) biti prvo sletanje posade na Mesec u modernoj eri. Astronauti bi trebalo da slete u južnu polarnu regiju i ostanu na površini oko nedelju dana. Smrznuta voda u trajno zasenčenim kraterima tog područja jednog dana bi mogla da se koristi za piće i proizvodnju kiseonika ili raketnog goriva.

Krajnji cilj programa je uspostavljanje dugoročnog ljudskog prisustva na Mesecu. Prema najavama administratora agencije Džareda Ajzakmana, program lunarne baze odvijaće se u tri faze:

  • Do 2029. godine: Robotski lenderi i dronovi istražiće južnu polarnu regiju.
  • Od 2029. nadalje: Ponavljane misije sa posadom širiće lokaciju.
  • Do sredine 2030-ih: Izgradnja "polutrajnih" staništa za duži boravak astronauta.

Mnogi stručnjaci, međutim, sumnjaju u ovaj raspored. Pored kašnjenja SpaceX-a, dodatni problem nastao je u maju 2026. godine kada je oštećen jedini lansirni kompleks kompanije Blue Origin, što dovodi u pitanje razvoj njihovog lendera Blue Moon Mk2.

Podsetnik na Artemis II i istoriju misija

Misija Artemis II lansirana je 1. aprila 2026. godine. Njena četvoročlana posada postala je prva grupa ljudi koja je putovala izvan niske Zemljine orbite od 1972. Kapsula Orion je tada obletela dalju stranu Meseca i dostigla rekordnu udaljenost od Zemlje (oko 407.000 kilometara), pre uspešnog sletanja u okean 10. aprila.

Poslednji ljudi na Mesecu:

Poslednja misija na Mesec bila je Apolo 17 u decembru 1972. godine. Astronauti Judžin Sernan i Harison Šmit proveli su tri dana u dolini Taurus-Litrou. Ukupno su 24 američka astronauta putovala ka Mesecu, a njih 12 je hodalo po površini (petorica su danas živa).

Međunarodna trka za Mesec

  • Kina: Planira sletanje astronauta do 2030. godine i već uspešno testira opremu.
  • Indija: Cilja na slanje ljudi na Mesec oko 2040. godine, osokoljena uspehom misije Čandrajan-3.
  • Rusija: Učestvuje u projektu lunarne baze pod vođstvom Kine, mada sankcije čine njihov doprinos neizvesnim.
  • Evropa i Japan: Očekuje se učešće njihovih astronauta u budućim Artemis misijama.

BONUS VIDEO:

01:12
DŽINOVSKA LOPTA OD 112 METARA IZAZVALA MASOVNI STRAH! Viđena u dvorani koja izgleda kao SVEMIRSKI BROD, e evo čemu je namenjena Izvor: Kurir teleivizija