Slušaj vest

U dubini švajcarske planine, daleko od očiju javnosti, nastaje projekat koji zvuči kao scenario za film. U masivu Brinig, kod mesta Lungern u kantonu Obvalden, grade se ogromni podzemni trezori namenjeni čuvanju najvrednije imovine. Umetnička dela, plemeniti metali, klasični automobili i druga luksuzna dobra ubuduće bi mogli biti skriveni više od sto metara ispod površine.

Projekat razvija kompanija Brünig Mega Safe, a prvi podzemni prostori trebalo bi da budu završeni u narednim godinama. Prema lokalnim izveštajima, izgradnja kaverni već je počela, a završetak prvih prostora očekuje se otprilike dve godine nakon početka radova.

Trezor duboko u steni, sa pravilima koja se ne otkrivaju

Ovde neće biti dovoljno jednostavno doći automobilom i otvoriti vrata. Bezbednost je ključ celog projekta. Tomas Gaser, jedan od pokretača projekta, objasnio je da će pristup biti moguć tek nakon prolaska kroz niz bezbednosnih procedura. Posetioci će morati da izađu iz vozila, prođu kontrolne tačke i bezbednosne provere, dok se detalji sistema namerno drže pod velom tajne.

Ideja je da se stvori svojevrsna podzemna tvrđava za imovinu čija vrednost može dostizati milione.

Koliko košta privatna pećina za bogataše?

Cena bezbednosti u ovom slučaju nije mala. Prema podacima švajcarskog SRF-a, kaverna od oko 20 kvadratnih metara košta više od pola miliona švajcarskih franaka, dok su dostupni i znatno veći prostori. Projekat predviđa otprilike 20 do 25 takvih kaverni.

Interesovanje za ovakve prostore raste uporedo sa osećajem nesigurnosti u svetu. Geopolitičke napetosti, ratovi i strah od novih kriza podstakli su deo bogatih klijenata da razmišljaju o tome kako da zaštite bar deo svoje imovine.

Gaser navodi da upiti stižu sve češće. Ono što je nekada bilo pitanje koje bi se pojavilo jednom mesečno, danas se, prema njegovim rečima, dešava gotovo svake nedelje.

Švajcarska je već sinonim za bezbednost novca

Nije slučajno što je upravo Švajcarska izabrana za ovakav projekat. Zemlja decenijama ima reputaciju finansijskog utočišta i jednog od vodećih svetskih centara za upravljanje imovinom.

Švajcarske banke su tokom 2024. upravljale sa ukupno oko 9,284 biliona švajcarskih franaka, a približno polovina tog iznosa poticala je iz inostranstva.

Sada se ta reputacija bezbednosti širi i izvan bankarskih sefova. Dok se novac tradicionalno čuvao iza debelih vrata banaka, novi projekat ide korak dalje – doslovno pod zemlju.

Podzemni luksuz za vreme neizvesnosti

U Lungernu se tako stvara potpuno nova vrsta luksuzne usluge: privatni, visokozaštićeni prostor ukopan duboko u stenu, namenjen onima koji žele svoje najvrednije predmete da drže van domašaja svakodnevnih rizika.

I dok deo stanovnika na projekat gleda sa rezervom, investitori računaju da će potražnja za sigurnim skladištenjem rasti.
U svetu u kojem se bezbednost sve češće smatra luksuzom, čini se da će i podzemlje imati svoju cenu.

Kaverne (od lat. caverna što znači pećina, rupa, šupljina ili prazno mesto) su podzemni kraški oblici koji nemaju kontakt sa površinom.
Prema nastanku, kaverne se ne razlikuju od pećina i jama, osim što je ulaz u njih stvoren veštačkim putem, odnosno delovanjem čoveka, najčešće tokom izgradnje tunela ili istraživačkih radova u kraškim područjima. Kaverne nastaju proširivanjem pukotina u krečnjacima i dolomitima hemijskom reakcijom vode koja cirkuliše kroz njih.

BONUS VIDEO:

00:51
"PEĆINA SEDAM LOPOVA" POD TREBJESOM U KOJOJ SE KRILA NAJVEĆA KOLIČINA STAROJUGOSLOVENSKOG NOVCA! Izvor: MONDO/Teodora Orlandić i Miloš Miranović

(Oslobođenje/MONDO)