Slušaj vest

Planina Sveta Helena jedan je od najpažljivije proučavanih vulkana u SAD, ali naučnici dugo nisu mogli direktno da vide složeni sistem magme ispod njega. Zato su istraživači 2014. godine pokrenuli masovan i ambiciozan eksperiment koji im je omogućio da lociraju ogromni rezervoar magme na dubini od 4 do 15 kilometara ispod zemlje.

U okviru projekta pod nazivom iMUSH (Imaging Magma Under St. Helens), naučnici nisu hteli da sede skrštenih ruku i čekaju prirodne potrese kako bi mapirali podzemlje. Umesto toga, terenska ekipa od oko 70 ljudi preuzela je stvar u svoje ruke i izazvala 23 kontrolisane eksplozije. Cilj eksplozija nije bio imitiranje ili pokretanje erupcije, već isključivo stvaranje veštačkih seizmičkih talasa. S obzirom na to da talasi putuju različitim brzinama kroz različite vrste stena, stručnjaci su uspeli da proračunaju i naprave detaljnu 3D sliku skrivene podzemne strukture vulkana.

Skeniranje unutrašnjosti sa 3.500 instrumenata

Razmera ovog poduhvata bila je potpuno nestvarna. Naučnici su na različitim udaljenostima, pa čak i na 150 kilometara od samog vulkana, postavili oko 3.500 seizmičkih instrumenata. Ovi uređaji zabeležili su blizu 80.000 seizmičkih tragova. Ovako gusta mreža za snimanje bila je ključna jer unutrašnjost vulkana nije građena od savršenih slojeva. Ona predstavlja kompleksnu mešavinu ispucalih stena, ugašene magme i delimično rastopljenog materijala, kroz koje konvencionalni radari ne mogu tek tako da prodru.

Nije podzemno jezero, već vrela magmatska "kaša"

Zahvaljujući ovom merenju, došlo se do najvažnijeg otkrića – locirana je masivna zona u gornjoj Zemljinoj kori na kojoj seizmički talasi znatno usporavaju. To usporenje direktno ukazuje na prisustvo vrelog i delimično rastopljenog materijala, otprilike na dubini između 4 i 15 kilometara ispod kratera.

Iako je ovo područje sada označeno kao primarni rezervoar magme, naučnici ističu da se ispod vulkana ne nalazi ogromno jezero tečne lave. Procenjuje se da on sadrži između 10 i 12 odsto delimično rastopljenog materijala. Rezervoar je zapravo jedna veoma složena zona sačinjena od kombinacije čvrstih stena, kristala i rastopljene magme.

Zašto je ovo istraživanje važno?

Pored plitkog rezervoara, rezultati su pokazali da je podzemni sistem znatno složeniji od prostog "kanala" koji vodi ka krateru. Otkrivene su i neobične zone duboko u kori, za koje se veruje da predstavljaju nakupljenu, kristalizovanu magmu.

Značaj ovog otkrića je ogroman, naročito jer planina Sveta Helena ima burnu i razornu prošlost, obeleženu katastrofalnom erupcijom iz 1980. godine. Detaljan prikaz unutrašnjosti vulkana dobijen ovim eksperimentom pomaže naučnicima da precizno razumeju kako se magma skladišti i transportuje. To je neprocenjiv korak ka boljem predviđanju budućeg ponašanja ovog vulkana i spasavanju ljudskih života kada on ponovo odluči da se probudi.

BONUS VIDEO:

01:46
NEBO SE ZACRVENI I KREĆE PAKLENA SCENA: Snimljen trenutak erupcije vulkana na Islandu, u sekundi ističe 200 KUBIKA LAVE Izvor: Reuters