Slušaj vest

Javni prevoz često je jedna od prvih stavki koju putnici uzimaju u obzir kada planiraju boravak u nekom evropskom gradu. Cene mesečnih i dugoročnih karata, međutim, značajno se razlikuju od prestonice do prestonice, a u pojedinim gradovima poslednjih godina beleži se i snažan rast troškova.

Novo istraživanje Greenpeacea pokazalo je da su cene javnog prevoza od 2023. godine porasle u 14 evropskih prestonica. U nekim gradovima rast je bio veći od 50 odsto, dok su u četiri prestonice dugoročne karte u međuvremenu pojeftinile.

Istraživanje je obuhvatilo prestonice 27 članica Evropske unije, kao i Velike Britanije, Švajcarske i Norveške. Analizirana je dostupnost i pristupačnost mesečnih i godišnjih karata, ali i obuhvat dugoročnih propusnica, mogućnosti za različite kategorije putnika i PDV koji se obračunava na karte javnog prevoza.

London prednjači po ceni mesečne karte

Među evropskim prestonicama, London trenutno ima najskuplju mesečnu kartu javnog prevoza, koja košta 162 evra. Sledi Amsterdam sa 107 evra, dok je cena mesečne karte u Parizu 77 evra.

Rast cena od 2023. godine posebno je izražen u nekim prestonicama. Najveće poskupljenje dugoročnih karata zabeleženo je u Nikoziji, gde su cene porasle 67 odsto. Amsterdam je zabeležio rast od 55 odsto, Madrid 50 odsto, a Bratislava 32 odsto.

U Berlinu su cene porasle 29 odsto, dok je u Beču rast iznosio 26 odsto. U Kopenhagenu, Bukureštu, Viljnusu, Briselu i Londonu karte su u istom periodu poskupele najmanje 10 odsto.

Jedan od faktora koji utiče na cenu javnog prevoza jeste porez. Prema istraživanju, prosečna stopa PDV-a na karte javnog prevoza u EU iznosi 11 odsto, dok je sedam zemalja od 2023. godine povećalo PDV na ovu vrstu usluge.

U četiri prestonice karte su pojeftinile

Trend nije isti širom Evrope. Cene dugoročnih karata od 2023. godine pale su u četiri prestonice.

Najveće smanjenje zabeleženo je u Dablinu, gde su karte pojeftinile 42,5 odsto. U Oslu je cena pala 11,5 odsto, u Bernu 6,6 odsto, a u Budimpešti 5,8 odsto. U još 12 evropskih prestonica cene su ostale na nivou iz 2023. godine.

Istraživanje ukazuje i na razlike u dostupnosti javnog prevoza na nacionalnom nivou. Od 30 analiziranih evropskih zemalja, samo osam trenutno ima besplatan javni prevoz ili univerzalne dugoročne karte koje se smatraju pristupačnim.

Luksemburg, Malta i Slovenija izdvojeni su po pristupačnosti i dostupnosti nacionalnih karata, dok su se Finska, Grčka i Norveška našle na suprotnoj strani kada je reč o pristupačnosti i dostupnosti takvih karata, uz natprosečne stope PDV-a na domaći javni prevoz.

Luksemburg je pritom poznat po tome što je uveo besplatan javni prevoz na nivou cele zemlje.

Kada se posmatraju dostupnost, pristupačnost i inkluzivnost dugoročnih karata, na vrhu evropske liste nalaze se Talin, Luksemburg i Valeta, koji dele prvo mesto. Slede Prag, Rim i Atina, dok su među prvih osam još Sofija i Beč.

Greenpeace se zalaže za uvođenje pristupačnih „klimatskih karata“ na nacionalnom i lokalnom nivou. Prema organizaciji, takve mere mogle bi istovremeno da olakšaju korišćenje javnog prevoza i doprinesu smanjenju emisija iz drumskog i vazdušnog saobraćaja, kao i zavisnosti Evrope od fosilnih goriva.

BONUS VIDEO:

37:21
MONDO intervju: Iv Beserovac  Izvor: MONDO

 (BizLife/MONDO)