Slušaj vest

Geolozi su otkrili da će se afrički kontinent rascepiti ranije nego što smo mislili. Aktivni rift je dostigao "kritičnu granicu" i uskoro će se razdvojiti, formirajući novi okean, piše sciencealert.com.

Međutim, reč "uskoro" je relativan pojam, biće potrebno još nekoliko miliona godina, ali to je samo tren oka na geološkoj skali.

"Otkrili smo da je proces rasedanja u ovoj zoni napredniji, a Zemljina kora tanja nego što je iko do sada mislio", kaže Kristijan Rouan, geonaučnik sa Univerziteta Kolumbija.

"Istočna Afrika je otišla dalje u procesu razdvajanja nego što se ranije verovalo."

Najintrigantnija stvar u vezi sa ovim otkrićem jesu njegove implikacije na našu sopstvenu istoriju. Zona rifta Turkana u Keniji bogata je fosilima ranih hominina, što implicira da je to bila ključna lokacija za ljudsku evoluciju.

Ipak, novo otkriće sugeriše da ova regija možda nije bila ništa važnija za naše pretke od bilo kog drugog mesta u Africi – umesto toga, moguće je da su ovi geološki procesi jednostavno stvorili veoma povoljne uslove za fosilizaciju. Trenutni raspored kontinenata na Zemlji deluje nam kao konstanta, ali oni se neprestano kreću – iako izuzetno sporo.

Pre više od 200 miliona godina, svi su bili spojeni u jedan superkontinent, a predviđa se da će se u dalekoj budućnosti (većinom) ponovo spojiti.

Tamo gde se dve tektonske ploče sudaraju, nastaju planine. Tamo gde se razdvajaju, rađaju se okeani.

Istočnoafrički riftni sistem je jasan primer ovog drugog. Afrička ploča se trenutno deli na dve: masivnu Nubijsku ploču na zapadu, koja obuhvata veći deo kontinenta, i manju Somalijsku ploču, koja obuhvata veći deo istočne obale i ostrvo Madagaskar.

Za potrebe nove studije, naučnici su se fokusirali na specifičan deo tog sistema: rift Turkana, koji se proteže stotinama kilometara kroz Keniju i Etiopiju. Tim je analizirao seizmička merenja ranije obavljena u tom regionu i izračunao debljinu kore na tom području.

Ispostavilo se da je kora mnogo tanja nego što se očekivalo: debela je samo oko 13 kilometara u samom centru rifta. Poređenja radi, duž ivica riftne regije, kora je debela preko 35 kilometara.

Kada kora u zoni rifta postane tanja od oko 15 kilometara, to znači da je ušla u fazu takozvanog "stanjivanja". Nakon što dostigne tu tačku, raspad kontinenta je gotovo neizbežan.

"Što kora postaje tanja, to je slabija, a to dodatno podstiče dalje razdvajanje", objašnjava Rouan.

Za nekoliko miliona godina, završiće ovu fazu i ući u sledeću: okeanizaciju. Kao što samo ime sugeriše, tako nastaje novi okean.

Kora će se toliko rastegnuti i stanjiti da će magma izbiti odozdo, a zatim se nakupiti i ohladiti formirajući basen. To će postati novo morsko dno, dok će voda iz Indijskog okeana početi da nadire.

Ovaj proces je već počeo u depresiji Afar, koja se nalazi na severoistoku Afrike blizu Crvenog mora. Istraživači procenjuju da je rift Turkana ušao u trenutnu fazu stanjivanja pre oko 4 miliona godina, nakon dužeg perioda vulkanske aktivnosti. Zanimljivo je da se to poklapa sa starošću najranijih fosila hominina i dokaza pronađenih na tom području.

Tim sugeriše da to verovatno nije slučajnost. Kako je rift počeo da se stanjuje, sedimentacija se brže nakupljala, stvarajući savršene uslove za čuvanje detaljnih zapisa o životu koji je tu tada postojao.

"Vremensko poklapanje između ove tektonske tranzicije i početka stvaranja kontinuiranih, debelih slojeva sa fosilima sugeriše da je faza stanjivanja obezbedila ključne uslove za očuvanje fosila", pišu istraživači.

"Predlažemo da su ove tektonske promene odigrale fundamentalnu ulogu u oblikovanju izuzetnog paleoantropološkog zapisa u zoni rifta Turkana."

Istraživači navode da bi buduće studije mogle detaljnije da istraže ovu povezanost.

BONUS VIDEO:

37:21
MONDO intervju: Iv Beserovac  Izvor: MONDO