Vlada Nemačke početkom meseca usvojila je predlog da se godišnja kvota za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana smanji sa 50.000 na 25.000.

Reč je o odluci koja je već bila najavljena u koalicionom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata pre formiranja vlade. Da bi izmena stupila na snagu, potrebno je odobrenje Bundesrata, odnosno institucije koja predstavlja 16 nemačkih saveznih država, a glasanje je zakazano za 18. decembar.

Međutim, organizacije nemačkih poslodavaca upozoravaju da će ova odluka imati negativne posledice po nemačku privredu, posebno po građevinski sektor, u kojem, kako navode, već nedostaje znatan broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ovih ograničenja.

Zašto nemačka vlada smanjuje kvote uprkos nedostatku radnika?

Kada je reč o ovoj meri, zanimljivo je da se i među konzervativcima i među socijaldemokratama može pronaći protivljenje njenom uvođenju, ali iz različitih razloga, odnosno ideoloških opredeljenja.

Konzervativci su tradicionalno bliži poslovnim krugovima i obično nastoje da usvajaju zakone koji će koristiti nemačkoj privredi. S druge strane, socijaldemokrate se zalažu za Nemačku koja će biti otvorena za kontrolisan priliv migranata.

Međutim, u Nemačkoj je u proteklih desetak godina došlo do snažnog rasta krajnje desnice, a jedan od glavnih razloga njenog uspona je migrantska kriza iz 2015. godine, čije se posledice osećaju i danas.

Mnogi u Nemačkoj veruju da je jedna od najvećih grešaka inače veoma popularne bivše savezne kancelarke Angele Merkel tokom njenog mandata bila odluka da otvori nemačke granice za više od milion migranata s Bliskog istoka te iz južne i centralne Azije.

Kada je Fridrih Merc, vođa nemačkih konzervativaca, postao kancelar, jedno od njegovih centralnih obećanja bilo je da će promeniti migrantsku politiku i uvesti strožu kontrolu granica.

Jedna od brojnih mera predloženih u tom smeru jeste i smanjenje kvote za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, iako se, kao što smo naveli, deo članstva obe vladajuće stranke u principu protivi takvoj meri.

Fugerei, Nemačka Foto: vvoe/Shutterstock, Amy Corti/Shutterstock, SSKH-Pictures/Shutterstock

Građevinskoj industriji moglo bi da nedostaje još 9.000 radnika

Kako piše "Bau", nemački medij specijalizovan za građevinsku industriju, ukoliko ovo pravilo stupi na snagu, moglo bi imati veoma teške posledice po tu branšu.

Ovaj medij prenosi izjavu Tima Olivera Milera, generalnog direktora Glavnog udruženja nemačke građevinske industrije, koji upozorava da bi zbog smanjenja kvote građevinskom sektoru moglo nedostajati gotovo 9.000 preko potrebnih radnika.

Prema njegovim rečima, te radnike teško je zameniti domaćom radnom snagom ili zaposlenima iz drugih sektora jer mnogi kojima će biti uskraćena mogućnost dolaska imaju značajno praktično iskustvo.

Na nemačkom tržištu rada već nedostaje ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama, posebno za rad na čeličnim i betonskim konstrukcijama.

Miler je rekao da je samo prošle godine oko 17.000 zaposlenih u građevinarstvu otišlo u penziju.

Radnici zaposleni na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu, kako je naveo, omogućavaju da se radovi na gradilištima odvijaju bez prekida.

Smanjenje njihovog broja moglo bi dovesti do kašnjenja i većih troškova u stanogradnji i na infrastrukturnim projektima, kao i usporiti privrednu aktivnost u lokalnim sredinama.

Miler je pritom podsetio da su upravo stambena izgradnja i infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima nemačke vlade, navedenim u koalicionom sporazumu.

Svaki sedmi građevinski radnik ima strani pasoš

Sličnu ocenu iznelo je i Centralno udruženje nemačkog građevinarstva, koje navodi da svaki sedmi zaposleni u nemačkom građevinskom sektoru ima strani pasoš.

Kako je istakao Feliks Paklepa, direktor ovog udruženja, ako Nemačka želi da gradi stanove, obnavlja mostove i širi energetske mreže, ne može istovremeno ograničavati dolazak radnika koji izvode te radove.

"Oko 35 odsto svih do sada izdatih viza po osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim firmama. Za dobijanje saglasnosti potreban je konkretan ugovor o radu, a prema podacima Savezne agencije za rad, 98 odsto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima za koje je obavezno socijalno osiguranje. Predstavnici građevinskog sektora traže ukidanje ograničenja i što brži prelazak na potpuno digitalni postupak izdavanja viza“, navodi "Bau".

Kada je reč o nemačkim političkim i diplomatskim krugovima, oni su skloniji primeni ove mere jer ne žele dodatno da oslabe tržišta rada zemalja našeg regiona.

S druge strane, mnogi od njih svesni su i da radnici koji pronađu posao u Nemačkoj šalju novac svojim porodicama u matičnim zemljama, što ima značajnu ekonomsku i socijalnu komponentu.

Zbog toga pitanje smanjenja kvote nije važno samo za nemačke poslodavce, već i za zemlje zapadnog Balkana koje bi mogle osetiti posledice ograničavanja pristupa nemačkom tržištu rada.

BONUS VIDEO:

45:39
Keš ekspert: Georgi Hristov Izvor: MONDO

(Nezavisne/MONDO)

https://mondo.rs/Info/Ekonomija/a2292053/nemacka-prepolovljuje-kvotu-za-radnike-sa-zapadnog-balkana.html