Metoda popisivanja pingvina sastoji se najpre u lokalizaciji njihovih kolonija pronalaženjem smeđih mrlja guana (pingvinskog izmeta) na belom snegu.

Fotografije velike rezolucije se potom analiziraju kako bi se odredio broj prisutnih ptica.

Istraživači navode da im je pri obavljanju ovog posla najteže bilo da otkriju tragove izmeta, dok je samo prebrojavanje ptica išlo prilično lako.

Oni se nadaju da će im ovaj satelitski pristup mapiranja omogućiti da dugoročno prate populaciju carskih pingvina.

Naime, klimatski modeli nagoveštavaju pad broja pingvina ukoliko porast temperatura oko Antarktika dovede do erozije morskog leda na kojem se ove životinje gnezde i odakle kreću u potragu za hranom.

"Da bismo znali da li klimatske promene ugrožavaju opstanak carskih pingvina, moramo najpre da znamo koliko trenutno ima ovih ptica i da raspolažemo metodologijom praćenja iz godine u godinu", kazao je za BBC Piter Fretvel iz britanske misije na Južnom polu (BAS) koji je zajedno sa kolegama izbrojao 595.000 carskih pingvina.

Carski pingvini ceo svoj život provode na Antarktiku. To je najviša i najteža vrsta pingvina. Odrasli pingvini su prosečne visine od 1,3 metara i težine između 20 i 45 kilograma.

(Tanjug)