
SAD imaju velike planove za Kubu posle Fidela Kastra, a spremnost administracije da pomogne eventualnoj prodemokratskoj tranzicionoj vladi koja bi bila formirana potvrdjena je i u jednom nedavno objavljenom zvaničnom dokumentu američke vlade.
U tom dokumentu se navodi da bi američki izaslanici bili u pripravnosti sa savetima kako da se obuzdaju cene hrane, a SAD bi trebalo da pomognu i u raspuštanju jednopatijskog sistema i pripremanju terena za kompetitivan politički proces. Planirano je i da pripreme programe obuke koje bi Kubance upoznali sa principima funkcionisanja slobodne štampe.
Američka vlada Kubancima bi trebalo da isporuči kamione za prikupljanje smeća i cisterne za vodu, kao i sapune, sredstva za dezinfekciju i čisćenje tamo gde je neophodno.
Dokument je sastavila Komisija za pomoć slobodnoj Kubi, koju je imenovao predsednik Džordž Buš, a na njenom čelu je državni sekretar Kondoliza Rajs. Dokument je objavljen tri nedelje pre nego što je Kastro, zbog stomačnih problema, prepustio vlast svom mladjem bratu Raulu, a predstavlja nastavak sličnog izveštaja koji je objavljen pre dve godine, preneo je AP.
Oba izveštaja, kojima javnost do sada nije poklanjala veliku pažnju, razmatraju šta bi SAD trebalo da preduzmu u periodu posle Kastra ukoliko nove kubanske vlasti budu po volji Vašingtona.
U medjuvremenu, kubanski visoki zvaničnici saopštili su da se Fidel Kastro (80) uspešno oporavlja od operacije ustomaku i da bi mogao da se vrati svojim dužnostima za nekoliko sedmica, čime su kako se ocenjuje, pokušali da otklone sumnje da je Kastro izgubio uticaj nad ovom ostrvskom nacijom.
Stalna tema na državnim kubanskim medijima, otkad je Kastro operisan i svoja ovlašćenja preneo na brata Raula, jeste invazija SAD.
Na ulicama Havane povećan je broj rezervista i policije, a policiji u istočnim provincijama zemlje rečeno je da mogu da upotrebe silu protiv gradjana koji kritikuju vladu, tvrde zapadne agencije.
U tom dokumentu se navodi da bi američki izaslanici bili u pripravnosti sa savetima kako da se obuzdaju cene hrane, a SAD bi trebalo da pomognu i u raspuštanju jednopatijskog sistema i pripremanju terena za kompetitivan politički proces. Planirano je i da pripreme programe obuke koje bi Kubance upoznali sa principima funkcionisanja slobodne štampe.
Američka vlada Kubancima bi trebalo da isporuči kamione za prikupljanje smeća i cisterne za vodu, kao i sapune, sredstva za dezinfekciju i čisćenje tamo gde je neophodno.
Dokument je sastavila Komisija za pomoć slobodnoj Kubi, koju je imenovao predsednik Džordž Buš, a na njenom čelu je državni sekretar Kondoliza Rajs. Dokument je objavljen tri nedelje pre nego što je Kastro, zbog stomačnih problema, prepustio vlast svom mladjem bratu Raulu, a predstavlja nastavak sličnog izveštaja koji je objavljen pre dve godine, preneo je AP.
Oba izveštaja, kojima javnost do sada nije poklanjala veliku pažnju, razmatraju šta bi SAD trebalo da preduzmu u periodu posle Kastra ukoliko nove kubanske vlasti budu po volji Vašingtona.
U medjuvremenu, kubanski visoki zvaničnici saopštili su da se Fidel Kastro (80) uspešno oporavlja od operacije ustomaku i da bi mogao da se vrati svojim dužnostima za nekoliko sedmica, čime su kako se ocenjuje, pokušali da otklone sumnje da je Kastro izgubio uticaj nad ovom ostrvskom nacijom.
Stalna tema na državnim kubanskim medijima, otkad je Kastro operisan i svoja ovlašćenja preneo na brata Raula, jeste invazija SAD.
Na ulicama Havane povećan je broj rezervista i policije, a policiji u istočnim provincijama zemlje rečeno je da mogu da upotrebe silu protiv gradjana koji kritikuju vladu, tvrde zapadne agencije.
Buš: Ne znam kako je Kastro
Buš je izjavio da bi o budućnosti Kube, posle odlaska Kastra s političke scene, trebalo da odlučuju Kubanci koji žive na ostrvu, a ne oni koji su potražili utočište u SAD.
Buš je rekao da ne zna u kakvom je zdravstvenom stanju kubanski predsednik Fidel Kastro, jer Kuba "nije baš transparentno društvo", prenela je agencija Rojters.
"Jedino što znam su nagadjanja da je on veoma bolestan, a s druge strane čujem da izlazi iz bolnice. Ne znam, zaista ne znam", rekao je Buš.
On je naglasio da bi SAD volele da Kubanci budu u stanju da odluče kakvu vladu žele.
"Ako Kuba ima mogućnosti da se transformiše iz tiranske situacije u drugačije društvo, o tome moraju da odluče Kubanci. Narod na ostrvu mora da odluči o tome", objasnio je Buš.
On je dodao da jednom kada Kubanci odluče da formiraju vladu, njihovi zemljaci iz SAD mogu da reše pitanje konfiskovane imovine.
(Tanjug)
Buš je rekao da ne zna u kakvom je zdravstvenom stanju kubanski predsednik Fidel Kastro, jer Kuba "nije baš transparentno društvo", prenela je agencija Rojters.
"Jedino što znam su nagadjanja da je on veoma bolestan, a s druge strane čujem da izlazi iz bolnice. Ne znam, zaista ne znam", rekao je Buš.
On je naglasio da bi SAD volele da Kubanci budu u stanju da odluče kakvu vladu žele.
"Ako Kuba ima mogućnosti da se transformiše iz tiranske situacije u drugačije društvo, o tome moraju da odluče Kubanci. Narod na ostrvu mora da odluči o tome", objasnio je Buš.
On je dodao da jednom kada Kubanci odluče da formiraju vladu, njihovi zemljaci iz SAD mogu da reše pitanje konfiskovane imovine.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.