U Lineburgu u Nemačkoj danas je počelo suđenje "računovođi Aušvica" Oskaru Greningu za pomaganje u ubistvu 300.000 ljudi. Grening na suđenju molio za oproštaj.
Grening je, kako prenose mediji, pokazao kajanje na ovom suđenju, koje je počelo uz veliko medijsko interesovanje.
Presuda optuženom trebalo bi da bude doneta krajem jula, prenose mediji.
Grening, koji je godinama živeo u jednom selu u blizini Lineburga, tereti se da je kao podvođa u Hitlerovoj personalnoj gardi, čiji su članovi, između ostalog, nadgledali zatvorenike u logorima, odgovoran za pružanje pomoći u ubistvu u 300.000 slučajeva.
Grening se pominje u medijima kao "knjigovođa Aušvica", pošto je, između ostalog, kako se kaže, u ovom logoru bio zadužen da se prtljag logoraša stavi na sigurno i pretraži da li ima novca i vrednosti.
Greningu se sudi za poslove koje je obavljao u Aušvicu u maju i julu 1944, kada je u logor stiglo oko 425.000 Jevreja iz Mađarske i kada je njih 300.000 pogubljeno u gasnoj komori.
Frans pres navodi da suđenja 93-godišnjem Greningu ne bi bilo bez zalaganja Tomasa Valtera, advokata koji zastupa oko 30 žrtava ili članova porodica stradalih u logoru.
Tužioci tvrde da je Grening, između ostalog, pomogao da se prikupi novac koji je uzet od zatvornika u logoru.
Grening ne negira da je u Aušvicu bio čuvar, ali tvrdi da nije počinio nijedan zločin.
Tomas Valter je objasio da su iz pravnih razloga optužbe protiv Oskara Greninga ograničene na Mađarsku akciju iz 1944, kada je u Aušvic stiglo 137 vozova sa 425.000 ljudi.
Suđenje je izazvalo veliko medijsko interesovanje. Predviđeno je 27 ročišta, a suđenje bi trebalo da se završi krajem jula.
Prema podacima nemačkog istoričara Andreasa Sandera, zapadni saveznici, Zapadna Nemačka a zatim ujedinjena Nemačka osudili su oko 6.650 ljudi u vezi sa zločinima nacista.
Među njima je najviše onih koji su osuđeni za potkazivanje i progon, dok je sedam odsto osuđeno za "masovna ubistva".
Najteži zločini su slabo kažjavani zbog "prisustva bivših nacista u administraciji i pravosuđu", kao i zbog političkih odluka donetih 1949. prilikom osnivanja Savezne Republike Nemačke, smatra istoričar Danijel Bonar sa univerziteta u Marburgu.
