• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Srbija u 2016. - izbori, problem Kosovo i EU

Izvor MONDO/Beta

Šta se sve dešavalo u Srbiji u 2016. - Treći parlamentarni izbori za četiri godine, Srbija je otvorila četiri nova poglavlja na putu ka EU, ali i nabavila MIG-ove iz Rusije...Otvoren je put Ljig-Preljina, a smanjeno čekanje na šalterima

1. IZBORI


U Srbiji su 24. aprila održani vanredni parlamentarni izbori, izbori za Skupštinu Vojvodine i lokalni izbori. U Skupštinu Srbije ušlo je 12 izbornih lista. Najviše glasova osvojila je lista "Aleksandar Vucic - Srbija pobeduje".Koaliciji oko Srpske napredne stranke (SNS) pripalo je 131 poslanicko mesto, od kojih 98 SNS-u. Vlada na celu sa liderom naprednjaka Aleksandrom Vucicem izabrana je 11. avgusta, a vladajucu vecinu, pored SNS, cine i Socijalisticka partija Srbije i Jedinstvena Srbije koje su osvojile 29 poslanickih mandata i Savez vojvodanskih Madara sa cetiri mandata. U parlament je ponovo ušla Srpska radikalna stranka predvodena Vojislavom Šešeljem osvojivši 22 mandata. U Skupštinu su prvi put ušli pokret Dosta je bilo (DJB), koji predvodi Saša Radulovic i desnicarski Srpski pokret Dveri koji je na izbore izašao u koaliciji sa Demokratskom strankom Srbije (DSS). DJB je osvojio 16 mandata, a koalicija DSS - Dveri 13. U parlament je prvi put ušao i predsednik Bošnjacke demokratske zajednice Sandžaka Muamer Zukorlic koji je funkciju muftije sandžackog stavio u status mirovanja zbog ucešca na izborima. Njegova stranka osvojila je dva mandata. Poziciju u parlamentu oslabila je Demokratska stranka koja ima 16 poslanika. U parlament su u okviru koalicije ušle i Samostalna demokratska stranka Borisa Tadica i Liberalno demokratska partija Cedomira Jovanovica i Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Canka sa 13 mandata. SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina osvojila je dva mandata, a Partija za demokratsko delovanje i Zelena stranka po jedan mandat.

2. NA TOCKOVIMA KA EU, UZ "KLIPOVE" ZAGREBA

Srbija je u 2016. otvorila cetiri poglavlja u pregovorima sa EU. Kljucna su poglavlja 23 - Pravosude i osnovna prava i 24 od cega kljucna poglavlja 23 - Pravosude i osnovna prava i 24 - pravda, sloboda i bezbednost (otvorena 18. jula). Poglavlja 5 - Javne nabavke i 25 nauka i istraživanje (koje je odmah i zatvoreno) otvorena su 13. decembra. Otvaranje poglavlja obeležili su sporovi sa Hrvatskom. Zagreb je u junu blokirao otvaranje poglavlja 23 i 24, tražeci izmenu srpskog zakona o regionalnoj nadležnosti srpskog suda za ratne zlocine, pa su poglavlja otvorena mesec dana kasnije nakon manjih izmena pregovaracke pozicije EU. Hrvatska je 13. decembra blokirala otvaranje poglavlja 26 - Obrazovanje i kultura. Po navodima iz pregovarackog tima Srbije, ovu blokadu Hrvatska nije zvanicno obrazložila, dok su mediji prenosili da se zahtevi hrvatske odnose na udžbenike za hrvatsku nacionalnu manjinu. Hrvatska je ukinula blokadu 10 dana kasnije, odnosno 23. decembra, istog dana kada su u Beogradu ministar prosvete nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarcevic, direktor Zavoda za udžbenike Dragoljubom Kojicic i predstavnik hrvatske nacionalne manjine potpisali aneks Memoranduma za pripremu i štampu nedostajucih udžbenika za školsku 2017/18. godinu. Pregovori Srbije i EU otvoreni su u januaru 2014, a do sada je otvoreno ukupno šest poglavlja.



3. PREGOVORI BEOGRADA I PRIŠTINE

Izvor: MONDO - Petar Stojanović

Medunarodna telekomunikaciona unija dodelila je 15. decembra trocifreni pozivni broj +383 Kosovu, dok je srpskoj kompaniji MTS d.o.o dodeljena privremena dozvola za mobilnu telefoniju. Kosovo je pozivni broj dobilo u skladu sa dogovorom Beograda i Prištine o telekomunikacijama. Kosovska strana o broju govori kao o medunarodnom pozivnom broju, dok Srbija insistira da je to pozivni broj za teritorijalnu celinu i da imovina "Telekoma" na Kosovu ostaje u vlasništvu Srbije. Delegacije Beograda i Prištine dogovorile su da sporazum o pravosudu pocne da se primenjuje od 10. januara. Srpske sudije i tužioci treba da budu integrisane u kosovski sistem, što znaci da ce raskinuti ugovore sa Srbijom i da ce ona prestati da ih finansira. Pored toga, bice uspostavljen jedan Osnovni sud i jedno Osnovno tužilaštvo u regionu Mitrovice, koji obuhvata sedam opština.



4. NABAVKA NAORUŽANJA IZ RUSIJE

Krajem decembra ruska i srpska vlada dogovorile su donaciju lovackih aviona i odredene kolicine oklopne tehnike za potrebe Vojske Srbije, što je prva veca nabavka naoružanja za potrebe oružanih snaga u protekle tri decenije. Prema objavljenim podacima, Srbija ce od Rusije dobiti šest lovackih aviona MiG-29 i po trideset tenkova T-72 i izvidackih oklopnih vozila BRDM-2. Prema najavama zvanicnika, oružje predstavljaju donaciju, odnosno Srbija za njih ništa nece platiti. Srbija je, medutim, najavila da ce avioni biti remontovani i modifikovani u savremeniju verziju, što bi u narednih nekoliko godina moglo da košta izmedu 180 i 230 miliona dolara.

5. ORUŽJE U JAJINCIMA

U blizini porodicne kuce premijera Aleksandra Vucica u Jajincima, 29. oktobra pronaden je sanduk sa naoružanjem, a istraga o tom slucaju još traje. Oružje je pronadeno u šumi blizu kuce ciji je vlasnik Vucicev otac, a u koju, kako je receno, premijer cesto dolazi. Medu pronadenim oružjem bio je i raketni bacac "zolja", cetiri rucne bombe i puška "kalašnjikov". Prema recima ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovica "zolja" potice sa hrvatskog ratišta, a dve bombe sa ratišta u Bosni i Hercegovini. Neposredno nakon što je oružje pronadeno premijer je izjavio da "prepoznaje rukopis ’zolja’ i da je toga bilo u slicnim organizacijama", ali da nema dokaza da je rec o atentatu na njega i da je moguce i da je oružje "slucajno ostavljeno". Ministar unutrašnjih poslova nedavno je rekao da policija danonocno radi na tom slucaju, ali da ne može da govori o saznanjima istrage kako oni koji su u tome ucestvovali ne bi bili upozoreni.

6. PRESUDA U PROCESU MIŠKOVICU

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Specijalni sud u Beogradu osudio je u junu vlasnika "Delta holdinga" Miroslava Miškovica na pet godina zatvora i novcanu kaznu od osam miliona dinara za pomaganje u utaji poreza sinu Marku Miškovicu. Prvostepenom odlukom sudsko vece oslobodilo je Miškovica optužbi za finansijske malverzacije u putarskim preduzecima. Miškovic je proveo osam meseci u pritvoru iz koga je pušten da se brani sa slobode uz jemstvo od 12 miliona evra. Miškovic je uhapšen 2012. godine, a sudenje je pocelo 2013. godine, da bi zbog promene predsednika sudijskog veca bilo vraceno na pocetak 2015. godine. Sudenje Miškovicu u medijima je cesto oznacavano kao "sudenje veka". Njegov sin Marko osuden je na tri i po godine zatvora i osam miliona dinara za utaju poreza.

7. FISKALNA KONSOLIDACIJA

Rast bruto domaceg proizvoda (BDP) u Srbiji u 2016. godini iznosice 2,8 odsto, a budžetom je bio projektovan rast od 1,75 odsto. Budžetski deficit ce biti manji od predvidenih 2,9 odsto i iznosice oko 1,5 odsto BDP-a. Srbija je zbog finansijske konsolidacije dobila pohvale Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) sa kojim ima trogodišnji aranžman iz predostražnosti, koji istice februara iduce godine. Javni dug je 72 odsto BDP-a i znacajno je veci nego što je predviden Zakonom o budžetu gde je njegovo ucešce u BDP-u ograniceno na 45 odsto.



8. KINESKI HESTIL PREUZEO ŽELEZARU SMEDEREVO

Ugovor o prodaji imovine Železare Smederevo kineskoj kompaniji Hestil po ceni od 46 miliona evra potpisan je 18. aprila, a zvanicno je ta fabrika preuzeta pocetkom jula. Železara je bila medu najvecim gubitašima, nakon što je americki Ju es stil državi za jedan dolar prodao vlasništvo u tom preduzecu kad je zbog smanjene potražnje celika na svetskom tržištu poceo da knjiži minus. Hestil je zadržao svih 5.000 radnika Železare i povecao im plate koje u proseku sada iznose 55.000, a proizvodnju je sa oko 80.000 tona mesecno povecao na 122.000. Železara ima novo ime Hestil Srbija ajron end stil.



9. OTVOREN AUTOPUT LJIG-PRELJINA NA KORIDORU 11

U novembru je otvorena deonica Koridora 11, od Ljiga do Preljine dužine 40,35 kilometra. Vrednost radova iznosila je 308 miliona evra, od kojih je 300 miliona kredit Azerbejdžana dok je Srbija ucestvovala sa osam miliona evra. Od Ljiga do Pr?ljin? sada se stiže za oko pola sata, um?sto za dosadašnjih oko sat vr?m?na. Prvobitni rok za otvaranje deonice Ljig-Preljina bio je 25. avgust, ali je produžen kako bi se ispravila betonska podloga u dva tunela, Brdani i Šarani. Glavni izvodac radova na deonici Ljig - Preljina bila je azerbejdžanska kompanija "Azvirt" dok je 101 srpska kompanija bila angažovana kao podizvodac.

10. UVOÐENJE ELEKTRONSKIH SERVISA ZA GRAÐANE

Gradani Srbije ove godine dobili su dva elektronska servisa koji im štede vreme za cekanje u redovima i smanjuju troškove. Roditelji zahvaljujuci projektu "Bebo dobrodošla na svet" i usluzi "e-beba" sad besplatno mogu da za 15 minuta elektronskim putem prijave rodenje bebe. Procenjeno je da ce elektronsko prijavljivanje rodenja beba uštedeti 400.000 radnih sati administrativnih radnika. Za sada je ta usluga uvedena u 35 porodilišta. Gradanima je omoguceno i da preko portala e-uprave podnesu zahteve za zamenu starih zdravstvenih knjižica za nove elektronske kartice. To je prva usluga preko koje ce moci da se šalje gradanima dokument na kucnu adresu.

Komentari 78

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Kikindjanin2

Zaista je mnogo uradjeno za tako kratak vremenski period.

Djed Dragan

Niko ne moze osporiti rezultate koje je postigla ova Vlada.

Gaja015

Srpski pregovaracki tim trazi resenje za sve probleme ali pristinske vlasti to namerno sabotiraju.

Najnovije

Kolumnisti