To je žitarica koja potiče iz Azije. Mnogi je nazivaju praiskonskom pšenicom jer je do danas zadržala svoje prvobitne karakteristike.
Pir je poznat pod nazivima krupnik, dinkel ili spelta (latinski: Triticum spelta). U dalekoj prošlosti pir je bio cenjena namirnica, o cemu svedoce zapisi u Starom zavetu kao i kod starih Rimljana.
Poslednjih godina sve više raste potražnja za najvažnijim proizvodom od pira - brašnom, ali i mekinjama, grizom, mlekom, kuskusom.
Ovo brašno se smatra daleko zdravijim i hranjivijim od brašna pšenice i ostalih modernih i modifikovanih žitarica. Ima blagi ukus i sadrži vece kolicine vlakana, zbog cega se jela od njega lakše vare.
Takode, osobe koje su alergicne na proizvode od obicne pšenice mogu u umerenim kolicinama da konzumiraju proizvode od spelte, ali to ipak nije bezglutenska namirnicama.
Istraživaci su došli do spoznaje da ovo brašno sadrži vece kolicine odredenih minerala od pšenicnog brašna. Tu je i široka lepeza vitamina od kojih se posebno isticu vitamini A i C, vitamini B grupe.
Niacin je od velike koristi za ljudsko telo - ppospješuje cirkulaciju i detoksikaciju, smanjuje nivo holesterola u krvi, pomaže u regulaciji metabolickih procesa, brine o zdravlju srca, mišica i vezivnog tkiva.
Spelta ili pir ima manje kalorija od pšenice, a više proteina i nezasicenih masti.
Može u potpunosti da zamijeni pšenicno ili bilo koje drugo brašno. Ako pravite hleb, na primer, koji prema receptu sadrži 500 g pšenicnog brašna, umesto njega možete dodati 500 g brašna od spelte.
Može se koristiti i za kuvanje (npr. za zgušnjavanje sosa) pri cemu je potrebno izbegavati vrlo visoke temperature kuvanja. Odlicno je i za sve vrste peciva i kolaca, ali pošto ima manje glutena od ostalog brašna ne treba ga dugo mesiti - 3 do 4 minuta ce biti sasvim dovoljno.
Takode, brže se rastvara u vodi, zbog cega za formiranje testa od ovog brašna potrebne manje kolicine tecnosti (ua oko 25 odstto) savetuje "Alternativa za vas".
Procitajte i ovo: