Nijedan raskid nije lak, ali postoje neke stvari koje mogu malo da olakšaju.
Ljudi su razliciti, što znaci i da razlicito reaguju na raskid. Neki danima leže u krevetu i placu, drugi se prejedaju, treci su non-stop u društvu i provodu, ima i onih koji se pretvaraju da je sve u redu...
Sudeci prema nauci, postoje neki bolji nacini da se preboli raskid.
Evo koja su, prema naucnim istraživanjima, tri najbolja nacina da se osecate dobro (ili barem bolje) posle raskida: mislite o svim negativnim osobinama svog bivšeg/bivše; prihvatite svoja osecanja; bavite se necim drugim da biste skrenuli misli.
Drugim recima, trebalo bi da ogovarate bivšeg ili bivšu sa prijateljima kako biste se setili svega lošeg, da prihvatite da cete neko vreme možda biti tužni, a zatim da organizujete sebi razne zabavne aktivnosti kako biste mislili o necemu drugom.
Ovi zakljucci izvedeni su iz studije u kojima je ucestvovalo 24 volontera starosti od 20 do 37 godina, a svi su nedavno prošli kroz raskid veza koje su u proseku trajale oko dve i po godine.
Ucesnici su probali razlicite strategije kako bi preboleli bivšeg partnera, a prva od strategija je bila da negativno govore o bivšem (što možda jeste efikasno, ali nije baš lepo). Dakle, mislili su samo o negativnim osobinama, poput toga da li se iritantno smeje, da li je lenj...
Druga strategija je podrazumevala ohrabrivanje ljudi da citaju afirmativne recenice, poput „u redu je da volim nekoga sa kim više nisam u vezi“, koje im pomažu da prihvate svoja osecanja. Ideja je da se ne bore protiv svojih osecanja niti da se zbog njih loše osecaju, vec da prihvate emocije bez ikakvog samoosudivanja.
Treca strategija je bilo ometanje sopstvenih misli, tj. razmišljanje o nekim pozitivnim stvarima koje nemaju nikakve veze sa bivšim partnerom.
Na cetvrtom testu, od ucesnika nije traženo da rade ništa odredeno, vec su im dali slobodu da rade onako kako žele. Nakon toga su svakom od ucesnika pokazali fotografije njihovih bivših i merili intenzitet emocija koristeci EEG. Takode, tražili su od volontera da ocene koliko pozitivna ili negativna osecanja gaje prema bivšem i da li i dalje osecaju ljubav.
Ispostavilo se da su sve tri strategije imale uticaja i da su drasticno smanjile emocionalnu reakciju ucesnika na bivše ljubavi. I naravno, bilo je prednosti i mana svake od tih strategija.
Na primer, razmišljanje o manama bivšeg partnera jeste smanjilo osecanja prema njemu, ali je takode i pogoršalo raspoloženje ucesnika studije. To znaci da korišcenje ove strategije može da dovede do toga da se osecate loše dok vam istovremeno pomaže da prebolite raskid.
Prihvatanje sopstvenih osecanja smanjilo je emocionalnu reakciju na bivše, ali nije imalo uticaja na to da li osoba i dalje voli bivšeg partnera, niti je uticalo na raspoloženje.
Ometanje misli je poboljšalo raspoloženje ucesnika i smanjilo emocionalnu reakciju na fotografiju bivšeg, ali nije uticalo na to da li osoba i dalje oseca ljubav prema nekadašnjem partneru. Dakle, ova strategija ce vam pomoci da se osecate bolje, kritikovanje bivšeg ce pomoci da ga manje volite, a druga strategija da prihvatite svoje emocije. Možda je kombinacija te tri strategije najbolje rešenje, mada naucnici isticu da nijedna od tehnika ne nudi brzo rešenje, tj. brzo prebolevanje raskida.
Ukoliko ste nedavno raskinuli, dajte sebi vremena da prebolite i da polako nastavite napred. Napravite listu negativnih osobina bivšeg partnera i procitajte je kad „krizirate“. Dajte sebi dozvolu da osecate šta god da osecate i skrenite svoje misli raznim zabavnim aktivnostima. Vremenom cete preboleti.
Podsetite se i šta poznati kažu o prijateljstvu sa bivšima: