Nikako ne možeš da zaboraviš bolan raskid ili razvod? Naučnici su otkrili zašto je tako.
Imamo li na umu da različite informacije neprekidno bombarduju naša čula, mozak vrlo brzo postaje "prepunjen". To je razlog zašto regioni memorisanje u mozgu brzo odbacuju trivijalne a prednost daju značajnim događajima koji se zatim pretvaraju u dugoročno pamćenje.
Rezultati najnovijeg istraživanja, nedavno objavljeni u američkom stručnom časopisu "Ćelija" (Cell), otkrivaju da bi emocije mogle da pomognu mozgu da odluči koja će sećanja trajno arhivirati, a koja jednostavno odbaciti.
Neurolozi smatraju da se sećanje stvara jačanjem veza između neurona. Ove veze oslanjaju se na receptore za slanje i prijem moždanih podataka.
Neka dosadašnja istraživanja ukazivala su da je emocionalni stres tesno povezan sa povećanjem nivoa hormona norepinfrina (norepinephrine) u mozgu. Ipak, kako hormon stresa utiče na proces uključen u povezivanju neurona pa tako i u formiranju sećanja, još uvek je naučna misterija.
Krivac je hormon norepinfrin
Neurolog Hajlan Hu tvrdi da je sa grupom kolega otkrio bar delić tajne.Oni su u toku laboratorijskih testova na miševima otkrili da norepinfrin, kao i emocionalni stres, izazivaju hemijske promene u nekim moždanim receptorima. Po njihovom mišljenju, promene jačaju veze u regionima mozga miševa "zaduženih" za memoriju.
"Nadražaji koji nisu bili dovoljni za formiranje sećanja, sada, sa promenama veza mogu da stvore čvrsta sećanja", izjavio je član naučne ekipe Roberto Malinov.
A kako mozak miševa poseduje mnoge regione koje ima i ljudski mozak, neurolozi očekuju da se slični mehanizmi u stvaranju sećanja mogu primeniti i na čoveku.
I dok životni uspesi i padovi mogu aktivirati supstance koje jačaju memoriju, Malinov primećuje da previše hormona stresa može izazvati neku vrstu destimulacije u mozgu pa samim tim i stvoriti "gubitke" u pamćenju.
"Ako imate previše norepinfrina, on onda deluje na suprotan način. Zato je, po svoj prilici, moguće da optimalan nivo ovog hormona, ako ste previše emotivni, može usloviti i da se ne sećate nekih životnih situacija", izjavio je Malinov časopisu Sajens.
On je, takođe, naglasio da je najnovije otkriće "samo jedan delić naučne sklapalice koja povezuje emocije i memoriju".
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)