U centrima za socijalni rad kažu da je broj maloletnih trudnica i majki daleko manji nego ranijih godina, ali da im je pomoć i dalje jednako potrebna.

"Većina maloletnih trudnica se već nalaze u našoj evidenciji korisnika, ali po nekom drugom osnovu. Najčešće je reč o devojčicama bez roditeljskog staranja, smeštenim u nekoj od ustanova ili u hraniteljsku porodicu", kaže za "Novosti" Biljana Pavlović, socijalna radnica u Gradskom centru za socijalni rad ”Beograd”.

Ukoliko maloletnica zatrudni, radnici u Centru im uglavnom pomažu savetodavno, ali često im dodeljuju i materijalnu pomoć, jer su zbog trudnoće i majčinstva često prinuđene da u potpunosti prekinu školovanje.

"Novina u Porodičnom zakonu je i da maloletno lice koje postane roditelj može da stekne poslovnu sposobnost i pre punoletstva. To je čest zahtev socijalnim radnicima jer time roditelj dobija puno starateljstvo nad svojim detetom, a i mogućnost da radi", kaže Pavlovićeva.

Sa mladim majkama stručnjaci najviše rade na uspostavljanju porodičnih odnosa, naročito sa ocem i njenim roditeljima, ali i sa širom porodicom, ukoliko je to potrebno. U zavisnosti od regiona iz kojeg su devojčice zavisi i težina posla, a ”najlakše” je socijalnim radnicima u Beogradu.

"Porodice su se u velikoj meri emancipovale. U Beogradu je maloletnička trudnoća veoma retko razlog za odbacivanje kćerke. Jeste im šok u početku, ali porodica veoma brzo spozna da ima kapacitete da se stara o prinovi", dodaje Pavlovićeva.

U slučaju da su odnosi među najbližima narušeni u većoj meri, pa maloletna trudnica ima premišljanja da li će zadržati dete ili ga dati na usvajanje, može da bude zbrinuta u Materinskom domu u Zvečanskoj ulici. U ovoj ustanovi kažu da kod njih mlada trudnica može da boravi od šestog meseca trudnoće pa sve dok dete ne napuni godinu dana.

U istraživanju čiji su rezultati upisani u Strategiju za podsticaj rađanja, piše i da je 40 odsto mladih žena bilo trudno najmanje jednom, od kojih je 20 odsto imalo jedan ili više abortusa.

"Procenjuje se da svake godine iskustvo sa ovom vrstom medicinskog postupka ima oko 7.000 adolescentkinja, a iskustvo neplanirane trudnoće do navršenih 19 godina ima svaka šesta devojka iz Beograda", piše u ovom dokumentu.

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku stopa abortusa je znatno niža i iznosi 4,33 na 1.000 žena ovog doba.

Istraživanja, takođe, pokazuju i da mladi u Srbiji ne koriste kontracepciju. Svaki treći mladić i svaka peta devojka započinju seksualni život u mlađim razredima srednje škole, ali samo trećina njih koristi zaštitu.

Više o tome pročitajte OVDE.

(MONDO)