O seksu i seksualnosti bi trebalo razgovarati otvoreno, bez predrasuda i straha. Medjutim, podaci o broju neplaniranih trudnoća i rasprostranjenosti polno prenosivih bolesti u svetu, a i kod nas, pokazuju da se o seksu kod nas nerado priča.
O seksu i seksualnosti bi trebalo razgovarati otvoreno, bez predrasuda i straha. Medjutim, podaci o broju neplaniranih trudnoća i rasprostranjenosti polno prenosivih bolesti u svetu, a i kod nas, pokazuju da se o seksu kod nas nerado priča."Pojam seksa u našoj sredini još uvek, na neki način, izaziva stid i predstavlja temu o kojoj se nerado govori. Posledica neadekvatne prosvećnosti je baratanje poluinformacijama. Smatram da je bolje biti neinformisan nego poluinformisan, a upravo je to glavni problem u Srbiji", kaže za magazin "Sofia" doktorka Ana Mitrović, načelnik odeljenja za sterilitet na Ginekološko-akušerskoj klinici u Narodnom frontu i predsednica Udruženja za reproduktivno zdravlje.
Posledice neinformisanosti mogu da budu u rasponu od prolaznih do onih koje mogu ozbiljno da ugroze zdravlje.
"Da bi osoba mogla da uživa u seksu, mora da zna sve ono što seksualni čin izmedju dva partnera može da prouzrokuje. Takodje, ne sme da bude isfrustrirana mišlju da stupanjem u vezu čini nešto loše. Naravno, pre toga bi trebalo da budu ispunjeni svi potrebni uslovi: da nije prerano, da zna sa kim i da stupa u zaštićeni polni odnos. Pod zaštitom se podrazumevaju dva segmenta: zaštita od neželjene trudnoće i od polno prenosivih bolesti", kaže doktorka.
Ona objašnjava da kod nas postoje i predrasude da ne valja imati više partnera, a isto tako i da je sramota ako osoba sa 25-26 godina dodje kod ginekologa i kaže da nije imala odnose.
"Svaka osoba treba da stupi u seksualni odnos onog trenutka kada nadje partnera sa kojim to poželi. Jer, doživljavanje seksualnog vrhunca i zadovoljstva koje seksualni čin nosi i te kako je vezano za to u kakvoj je situaciji naš mozak, odnosno zavisi od toga da li smo zadovoljni sobom, da li znamo šta radimo, da li znamo sa kim to radimo", kaže ona.
Odgovore na sva pitanja koja ih muče mladi ne treba da traže od svojih vršnjaka, već je najbolje da odu kod osobe koja je za to specijalizovana i koja će sigurno izdvojiti svoje vreme da sa njima o tome popriča. Prava informacija uvek se može se dobiti od lekara, a domovi zdravlja i savetovališta za adolescenciju prava su mesta za to.
"I pre pomisli o stupanju u seksualni odnos mlade osobe mogu, i trebalo bi, da dodju na razgovor kod ginekologa. Može da dodje i nekoliko njih zajedno ako će im tako biti manje neprijatno. Poseta ginekologu ne mora da znači da neko stupa u seksualne odnose. To bi trebalo da bude samo razgovor, kako bi u budućnosti, kada dodje pravo vreme za seksualni čin, mlade osobe bile adekvatno pripremljene, a ne isfrustrirane poluinformacijama", kaže Mitovićeva.
(MONDO)