Do 15. godine odnose je imalo 22,5 odsto dečaka i 3,5 odsto devojčica; u Srbiji se godišnje obavi oko 200.000 abortusa, a na nameran prekid trudnoće odluči se od tri do pet odsto adolescentkinja.
Do 15. godine odnose je imalo 22,5 odsto dečaka i 3,5 odsto devojčica; u Srbiji se godišnje obavi oko 200.000 abortusa, a na nameran prekid trudnoće odluči se od tri do pet odsto adolescentkinja.
Zabrinjavajuće je što svake godine sve više dece već u završnim razredima osnovne škole stupa u seksualne odnose, a ne raspolažu informacijama o bolestima koji se mogu preneti polnim putem ili kako se mogu zaštititi od neželjene trudnoće. Zbog činjenice da mladi ne znaju dovoljno o ovoj tematici, većina lekara, ali i profesora u školama, smatra da bi seksualno obrazovanje trebalo uvesti kao poseban predmet.
Đaci trenutno u okviru nekih predmeta uče o polnom sazrevanju, reproduktivnoj anatomiji i funkciji čoveka, ali su izostavljene teme poput kontracepcije, polno prenosivih infekcija, seksualnog zlostavljanja... Ponekad se o tome govori na časovima razredne nastave, ali je činjenica da profesori, ipak, više vremena provode opravdavajući časove ili razgovarajući o školskim problemima, nego što mlade savetuju o seksualnom obrazovanju.
Jovanka Brajlo, pedijatar beogradskog Doma zdravlja "Dr Milutin Ivković”, objašnjava da lekari s đacima razgovaraju o ovoj temi kada dolaze na sistematske preglede.
"Dogodilo se da smo u jednoj školi zatekli đaka trećeg razreda kako plače, a kada smo ga pitali šta mu je odgovorio nam je: 'Moji drugovi znaju sve o seksu, a ja ne znam ništa '. Pre četiri godine osmislili smo ce-de na temu 'seksualnost, pubertet, odrastanje', koji deci puštamo u školama ili dok u čekaonici čekaju sistematski pregled", kaže za "Politiku" dr Brajlo.
Milena Vasić, direktorka OŠ "Bata Bulić” iz Petrovca na Mlavi, objašnjava da se na ovu temu govori sa đacima osmog razreda i to u okviru predavanja iz biologije.
"Sedmacima i osmacima se održavaju i časovi na temu reproduktivnog zdravlja. U planu je da se, u saradnji s lekarima Savetovališta za mlade zdravstvenog centra, osposobe takozvani vršnjački edukatori koji bi imali zaduženje da organizuju radionice školarcima. Utisak je da se na ovu temu manje razgovara u porodici i da se učenici ustručavaju da postave pitanja o nekim stvarima koje ih interesuju", istakla je Vasićeva.
Podaci Strategije za razvoj mladih, koji se baziraju na istraživanju seksualne aktivnosti adolescenata organizovanom u 30 mesta u našoj zemlji, među učenicima uzrasta od 11 do 15 godina, pokazuju da je seksualne odnose imalo 22,5 odsto dečaka i tri i po odsto devojčica.
Blaženka Bjelanović, psiholog Prve kragujevačke gimnazije, kaže da mladi već u petnaestoj postaju seksualno aktivni, a da nemaju dovoljno pravih informacija.
"Mali broj njih razgovara o seksu s roditeljima, odnosno od 30 učenika samo petoro je priznalo da je o tome pričalo sa majkama i očevima. O seksu se informišu preko vršnjaka, Interneta ili časopisa", kaže Bjelanovićeva.
Dr Zoran B. Stanković, ginekolog Republičkog centra za planiranje porodice, kaže da devojčice pred kraj osnovne škole najčešće dolaze zbog neredovnih menstruacionih ciklusa ili ako ciklusi nisu nastupili. On naglašava da im se ponekad srednjoškolke obrate da saznaju nešto više o kontracepciji, jer planiraju stupanje u prve polne odnose.
"U zavisnosti od problema, devojčice i mlađe adolescentkinje dolaze sa mamom ili tatom, ponekad sa bakom, a adolescentkinje od 17. do 20. godine sa drugaricom ili ponekad sa mladićem. Najvažnije je reagovati odmah kada dete upita nešto i ne odlagati razgovor za kasnije", kaže dr Stanković i dodaje da mladi imaju površne informacije u vezi s korišćenjem kontraceptivnih sredstava.
Istraživanje "Dureksa” (Durex) iz 2005. godine pokazalo je da većina ispitanika smatra da sa seksualnim obrazovanjem treba početi sa 11,7 godina, da bi svaka država trebalo da finansira ovakvu vrstu obrazovanja u školama.
Prva seksualna saznanja najkasnije dobijaju Vijetnamci – u dobi od 16 godina, zatim Indijci – 15,6 godina i Kinezi – 15 godina. U Srbiji mladi o seksu stiču prva saznanja u uzrastu od 13,6 godina, a najmlađi "učenici” o seksu su jedanaestogodišnji Nemci.
(MONDO)
Zabrinjavajuće je što svake godine sve više dece već u završnim razredima osnovne škole stupa u seksualne odnose, a ne raspolažu informacijama o bolestima koji se mogu preneti polnim putem ili kako se mogu zaštititi od neželjene trudnoće. Zbog činjenice da mladi ne znaju dovoljno o ovoj tematici, većina lekara, ali i profesora u školama, smatra da bi seksualno obrazovanje trebalo uvesti kao poseban predmet.
Đaci trenutno u okviru nekih predmeta uče o polnom sazrevanju, reproduktivnoj anatomiji i funkciji čoveka, ali su izostavljene teme poput kontracepcije, polno prenosivih infekcija, seksualnog zlostavljanja... Ponekad se o tome govori na časovima razredne nastave, ali je činjenica da profesori, ipak, više vremena provode opravdavajući časove ili razgovarajući o školskim problemima, nego što mlade savetuju o seksualnom obrazovanju.
Jovanka Brajlo, pedijatar beogradskog Doma zdravlja "Dr Milutin Ivković”, objašnjava da lekari s đacima razgovaraju o ovoj temi kada dolaze na sistematske preglede.
"Dogodilo se da smo u jednoj školi zatekli đaka trećeg razreda kako plače, a kada smo ga pitali šta mu je odgovorio nam je: 'Moji drugovi znaju sve o seksu, a ja ne znam ništa '. Pre četiri godine osmislili smo ce-de na temu 'seksualnost, pubertet, odrastanje', koji deci puštamo u školama ili dok u čekaonici čekaju sistematski pregled", kaže za "Politiku" dr Brajlo.
Milena Vasić, direktorka OŠ "Bata Bulić” iz Petrovca na Mlavi, objašnjava da se na ovu temu govori sa đacima osmog razreda i to u okviru predavanja iz biologije.
"Sedmacima i osmacima se održavaju i časovi na temu reproduktivnog zdravlja. U planu je da se, u saradnji s lekarima Savetovališta za mlade zdravstvenog centra, osposobe takozvani vršnjački edukatori koji bi imali zaduženje da organizuju radionice školarcima. Utisak je da se na ovu temu manje razgovara u porodici i da se učenici ustručavaju da postave pitanja o nekim stvarima koje ih interesuju", istakla je Vasićeva.
Podaci Strategije za razvoj mladih, koji se baziraju na istraživanju seksualne aktivnosti adolescenata organizovanom u 30 mesta u našoj zemlji, među učenicima uzrasta od 11 do 15 godina, pokazuju da je seksualne odnose imalo 22,5 odsto dečaka i tri i po odsto devojčica.
Blaženka Bjelanović, psiholog Prve kragujevačke gimnazije, kaže da mladi već u petnaestoj postaju seksualno aktivni, a da nemaju dovoljno pravih informacija.
"Mali broj njih razgovara o seksu s roditeljima, odnosno od 30 učenika samo petoro je priznalo da je o tome pričalo sa majkama i očevima. O seksu se informišu preko vršnjaka, Interneta ili časopisa", kaže Bjelanovićeva.
Dr Zoran B. Stanković, ginekolog Republičkog centra za planiranje porodice, kaže da devojčice pred kraj osnovne škole najčešće dolaze zbog neredovnih menstruacionih ciklusa ili ako ciklusi nisu nastupili. On naglašava da im se ponekad srednjoškolke obrate da saznaju nešto više o kontracepciji, jer planiraju stupanje u prve polne odnose.
"U zavisnosti od problema, devojčice i mlađe adolescentkinje dolaze sa mamom ili tatom, ponekad sa bakom, a adolescentkinje od 17. do 20. godine sa drugaricom ili ponekad sa mladićem. Najvažnije je reagovati odmah kada dete upita nešto i ne odlagati razgovor za kasnije", kaže dr Stanković i dodaje da mladi imaju površne informacije u vezi s korišćenjem kontraceptivnih sredstava.
Istraživanje "Dureksa” (Durex) iz 2005. godine pokazalo je da većina ispitanika smatra da sa seksualnim obrazovanjem treba početi sa 11,7 godina, da bi svaka država trebalo da finansira ovakvu vrstu obrazovanja u školama.
Prva seksualna saznanja najkasnije dobijaju Vijetnamci – u dobi od 16 godina, zatim Indijci – 15,6 godina i Kinezi – 15 godina. U Srbiji mladi o seksu stiču prva saznanja u uzrastu od 13,6 godina, a najmlađi "učenici” o seksu su jedanaestogodišnji Nemci.
(MONDO)