Godišnje se u Srbiji obavi oko 250.000 abortusa iako se prijavi deset puta manje!
U Srbiji se godišnje obavi oko 250.000 abortusa iako se prijavi 10 puta manje, a ministarka za populacionu politiku Slavica Ðukic Dejanovic kaže da bi trebalo napraviti novu organizacionu šemu gde ce se obavljati abortursi za žene koje vec donesu tu odluku, a u cilju njihove vece bezbednosti.
"Nemamo tacan podatak koliko je abortusa u Srbiji pošto se ne evidentira sve, pravo je žene da odluci da li ce prekinuti trudnocu, ali ako je ona tako odlucila, mi smo obavezni da napravimo edukaciju da sledeca trudnoca ne bude razlog ponovnog narušavanja njenog zdravlja", rekla je Ðukic Dejanovic gostujuci na TV Prva.
Objasnila je da bi zato trebalo napraviti novu orgnaizacionu šemu gde se mogu obavljati abortursi, ne samo da bi znali tacan broj abortusa, vec da bi žene bile izložene manjem zdravstvenom riziku.
To znaci, dodaje, da abortusi mogu da da se obavljaju samo u odgovarajucim zdravstvenim ustanovama, kao i da prethodno komisija, u kojoj ce biti psiholog, ginekoloog i socijalni radnik, sa njom porazgovraju pre nego što žena donese odluku.
Ðukic Dejanovic istice da bi nas bilo mnogo više u Srbiji da nije abortusa i napominje da u Srbiji nema dovoljno zaposlenih u inspekcijama kako bi se iskontrolisali svi abortusi.
"Demografski indikatori se menjaju na 10 godina i ako sada preduzmemo sve mere da bismo stimulisali mlade da donose pozitivne odluke u vezi sa populacionom politikom, a to ne znaci samo radanje, vec i migracije i aktivno starenje i drugo, onda cemo imati prve povoljne efekte imati za 10 godina. Zato potenciram da ovo nije politicka, vec nacionalna tema".
Kaže da se crni indikatori ne mogu promeniti preko noci, poput onih da je na 1.000 ljudi u Srbiji u proseku devet rodenih beba, a da umre 15 osoba.
"Taj odnos je jako negativan i u nekim regijama naše zemlje je još i gori od proseka. To se može ispraviti samo u periodu od desetak godina".
Ðukic Dejanovic je rekla da se Vlada Srbje od 2016. ozbiljno bavi populacionom politikom i podsetila da su donete mere finansijske podrške za prvo dete 100.000 dinara jednokratno, a drugo 10.000 dinara mesecno dve godine, za trece do desete godine 12.000 i za cetvrto 18.000 dinara do desete godine.
"Dugorocne mere su dobre, moramo razmišljati o ublažavanju ekonomske cene podizanja deteta i istom standardu sve dece. Iz nepovratnih sredstava smo od 500 miliona dinara na osnovu javnih poziva za opštine, koji je bio pre nesto više od mesec dana ,dodelile više od polovine tih sredstava - oko 250 miliona dinara za poboljšanje uslova u predškolskim institucijama".
Kaže da je, na primer, u Subotici, kuhinja bila koncipirana da dnevno pravi 450 obroka za decu, dok danas može da proizvodi 10.000 do 12.000 obroka dnevno.
"Upravo ce ovim merama 1.800 mališana dobiti mesto u vrticima, koje nisu imali".
Ðukic Dejanovic poziva opštine da iz svojih budžeta podrže razne aktivnosti za decu. Naglasila je da svako dete treba da bude željeno i da ne veruje da ce neko samo zbog para radati decu, ali i da je država predvidela da deca koja dobijaju tu pomoc treba da budu ukljucena u zdravstveni i obrazovni sistem i da njihovi roditelji ne mogu ta sredstva koristiti za namene koje nece podizati standard deteta.
Rekla je i da nam opada broj prvorodene dece sa 52 odsto na 47 odsto.