Deca koja su neispavana češće pate od viška kilograma, zaključili su naučnici Univerziteta u Hongkongu koji su tokom godinu dana pratili 5.159 dece uzrasta od pet do 15 godina.
Deca koja su neispavana češće pate od viška kilograma, zaključili su naučnici Univerziteta u Hongkongu koji su tokom godinu dana pratili 5.159 dece uzrasta od pet do 15 godina.
Oni su utvrdili da gojaznosti nema kod dece kojoj roditelji dozvoljavaju da se naspavaju bar vikendom.
Naučnici su želeli da ispitaju kako nedostatak sna utiče na uspeh u školi, rast i težinu dece i utvrdili da deca koja slabo spavaju imaju veći indeks telesne mase, koji predstavlja odnos rasta i visine, od one dece koja spavaju koliko je potrebno.
Ukoliko je deci bilo dozvoljeno da 'nadoknade' san tokom vikenda, nije dolazilo do pojave viška kilograma, ističu naučnici.
Nedostatak sna predstavlja još jednu 'epidemiju' savremenog sveta, uz gojaznost i smanjenu fizičku aktivnost, a sve su one međusobno povezane.
Deca koja manje spavaju provode više vremena sedeći za radnim stolom ili gledajući televiziju, što dovodi do nepravilne ishrane i povećanja težine.
Deca koja nemaju dovoljno noćnog sna su, osim toga, fizički slabija, imaju lošiji uspeh u školi, pate od dnevne pospanosti, imaju česte promene raspoloženja.
Naučnici savetuju da deca u višim razredima spavaju ne manje od 9 do 10 sati, a ona u nižim i predškolci i više od toga. Posebno je bitno dozvoliti im tokom vikenda da se propisno naspavaju.
(Tanjug)
Oni su utvrdili da gojaznosti nema kod dece kojoj roditelji dozvoljavaju da se naspavaju bar vikendom.
Naučnici su želeli da ispitaju kako nedostatak sna utiče na uspeh u školi, rast i težinu dece i utvrdili da deca koja slabo spavaju imaju veći indeks telesne mase, koji predstavlja odnos rasta i visine, od one dece koja spavaju koliko je potrebno.
Ukoliko je deci bilo dozvoljeno da 'nadoknade' san tokom vikenda, nije dolazilo do pojave viška kilograma, ističu naučnici.
Nedostatak sna predstavlja još jednu 'epidemiju' savremenog sveta, uz gojaznost i smanjenu fizičku aktivnost, a sve su one međusobno povezane.
Deca koja manje spavaju provode više vremena sedeći za radnim stolom ili gledajući televiziju, što dovodi do nepravilne ishrane i povećanja težine.
Deca koja nemaju dovoljno noćnog sna su, osim toga, fizički slabija, imaju lošiji uspeh u školi, pate od dnevne pospanosti, imaju česte promene raspoloženja.
Naučnici savetuju da deca u višim razredima spavaju ne manje od 9 do 10 sati, a ona u nižim i predškolci i više od toga. Posebno je bitno dozvoliti im tokom vikenda da se propisno naspavaju.
(Tanjug)