Adolescenti čiji roditelji insistiraju na leganju u 22 sata, ili još ranije, su mnogo ređe depresivni ili imaju samoubilačke misli od vršnjaka kojima je dozvoljeno da na spavanje odlaze u ponoć ili kasnije, pokazuje istraživanje.
Nedovoljno spavanje i depresije su već ranije dovođeni u vezu i kod tinejdžera i kod odraslih osoba. Utvrđeno je i da je u pitanju "začaran krug" - manjak sna povećava rizik od depresije, a depresija ometa san.
Dr. Gengvič i njegov tim pratili su između 1994. i 1996. godine 15.000 američkih tinejdžera.
Pedeset četiri odsto njihovih roditelja je izjavilo kako njihov sin ili ćerka radnim danima moraju na spavanje u 22 sata ili još pre, 21 odsto roditelja propisalo je da deca treba da spavaju od 23 sata, dok je 25 procenata anketiranih dozvoljavalo deci da ležu u ponoć ili još kasnije.
Pri tome je više od dve trećine praćene dece potvrdilo da odlazi na spavanje u vreme koje su roditelji propisali.
Pretpostavljajući da roditelji koji su stroži u pogledu odlaska na spavanje, možda imaju neke druge kvalitete koji bi njihovu decu mogli da štite od depresije, jedno od pitanja za adolescente u ovom istraživanju bilo je i koliko misle da njihovi roditelji mare za njih.
Pokazalo se, međutim, da njihovi odgovori na to pitanje nisu od uticaja na sklonost depresiji, ali se vreme odlaska na spavanje pokazalo i te kako bitnim.
Naime, oni adolescenti koji su legali u ponoć ili kasnije bili su pod 24 odsto većim rizikom od depresije i 20 odsto većim rizikom da neguju samoubilačke misli od vršnjaka koji su legali u 22 sata ili ranije.
Osim toga, utvrđeno je da deca koja su tokom noći spavala pet ili još manje sati, imaju 71 odsto veće izglede da pate od depresije i 48 odsto veći rizik da pomišljaju na samoubistvo nego ona koju noću prespavaju bar osam sati.
Oni ispitanici koji su sami izjavljivali kako spavaju dovoljno, bili su izloženi 65 odsto manjem riziku od depresije i 29 odsto manjem riziku od samoubilačkih misli od vršnjaka koji su izneli mišljenje da ne spavaju koliko treba.
"Obezbediti adekvatan nivo sna je zaista važno za naše mentalno zdravlje, kao i za sposobnost da se koncentrišemo i imamo dovoljno energije i motivacije da obavimo stvari koje moramo da obavimo tokom dana", zaključuje dr. Gengvič.
On priznaje da je teško tinejdžera naterati da menja navike, ali ističe da bi možda bilo dovoljno insistirati da ranije legne samo nekoliko dana, nakon kojih bi i sam uvideo koliko se bolje oseća posle dobrog sna.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)