Domovi zdravlja pozivaju roditelje mališana koji nisu primili cepivo protiv malih boginja. Imunizacija jedini način da se spreči širenje bolesti.
Lekari beogradskih domova zdravlja ne kriju da im je glavni angažman poslednjih nekoliko meseci bio da nađu decu koja nisu vakcinisana MMR vakcinom (protiv malih boginja, zauški i rubeole) i da ih imunizuju, nekad i lično obaveštavajući roditelje.
"U skladu sa pravilnikom o imunizaciji, vakcinacija protiv virusa morbile (malih boginja) obavlja se kod dece, od navršenih 12 meseci", kaže za "Večernje novosti" dr Slavica Radojičić, pedijatar DZ "Novi Beograd".
"Deci koja nisu obavila vakcinaciju na vreme radi se revakcinacija, pa često i sami podsećamo roditelje da dođu."
Iako roditelje zakon obavezuje da prate kalendar redovnih vakcinacija, dešava se da zaborave i propuste termin, što, ukoliko ne prođe mnogo vremena nije strašno.
"Nema pravila koliko sme da se 'zakasni', odnosno odloži vakcinacija. Bitno je detetu dati vakcinu što pre, ali dešava se da se roditelji i ne pojavljuju, pa su lekari iz školskog dispanzera počeli, uz prethodnu najavu, da idu u škole i tamo daju cepiva", kaže dr Radojčić.
"Imunizacija je jedini način da se spreči širenje ove bolesti, pa se protiv virusa morbila sprovodi i revakcinacija, pred polazak dece u školu."
Pri upisu, uz svu dokumentaciju proverava se i vakcinalni status, jer je to jedna od osnovnih stvari koje dete mora da ima da bi dobilo potvrdu da je spremno za školu, kaže pedijatar i upozorava da "dete ne sme da primi nijednu vakcinu pre nego što ga lekar pregleda i utvrdi da je zdravo".
Vakcina protiv malih boginja u Srbiji je uvedena 1971. godine i od tada se u epidemijskoj formi ovo oboljenje javljalo na svakih 3-5 godina. Poslednja velika registrovana epidemija zabeležena je 1997. godine.
(MONDO)