Kada uđu u pubertet deca se toliko promene da ne možete da ih prepoznate. Bune se, traže svoja prava, misle da su najpametniji, zatvaraju se u sebe... Ali sve se to dešava svakoj generaciji roditelja, niste krivi ni vi ni deca, krivi su procesi koji se odvijaju u mozgu.
Njihovim životom sve više dominiraju konflikti u vezi sa odvajanjem. S druge strane nalazi se porodica, koja to razdoblje takođe teško proživljava.
“Ova faza roditeljima donosi dva iskušenja - pitanje adolescentne seksualnosti i pitanje granice i hijerarhije moći u porodici”, objašnjava za "Blic" Gordana Ačić, psiholog. “Ovo je faza formiranja identiteta i zato je najvažnije da se roditelji naoružaju strpljenjem i argumentima, da umeju da izaberu pravi trenutak za razgovor i kako da ga započnu i da budu spremni da saslušaju i prihvate protiv argumente.
Zbog promena u mozgu dolazi i do promena u ponašanju vašeg tinejdžera. Oni postaju emocionalno nestabilni, neki vole da rizikuju i pomeraju granice, slabije pamte... Šta još možete da očekujete?
Intelektualne promene
Pubertet je završna faza u razvoju inteligencije. Međutim, preduslov za svaku intelektualnu aktivnost je emocionalna sigurnost koju pubertetlija nema i zato postoji nesrazmeran odnos između rezultata testiranja i uspeha u školi.
Emocionalne promene
Razum ne koči nagone i zato je to vreme emocionalne nestabilnosti. S jedne strane postoji osetljivost, napetost, strah, a s druge tupost, zasićenost i neosetljivost. Pubertetlija u jednom času nosi u srcu svu tugu sveta, a u drugom je optimista koji se ne boji prepreka u težnji za idealima.
Promene odnosa prema svetu
Sposobnost zamišljanja dovodi do stvaranja idealne slike o svetu. Ta slika se uglavnom razlikuje od slike realnog, roditeljskog sveta, pa dolazi do sukoba s roditeljima, nastavnicima...
Na snimcima magnetne rezonance vidi se da muškarci obično koriste samo levu polovinu mozga dok rade zadatke sa sricanjem ili rimovanjem, dok žene koriste obe polovine mozga. Ali to nije sve, navodi Nikol Morgan u svojoj knjizi “Kriv je moj mozak”.
Evo još četiri razlike u razvoju mozga između devojčica i dečaka u tinejdžerskom uzrastu:
- amigdala (centar za primitivna osećanja) kod dečaka tinejdžera raste brže
- hipokampus (zaslužan za stvaranje emotivne reakcije) kod devojčica raste brže
- cerebelum (mali mozak zaslužan za pokretanje i nervne signale) je 14 odsto veći kod dečaka nego kod devojčica
- bazalne ganglije (zaslužne za integrisanje osećanja, misli, pokreta i menjanje i ravnotežu motoričkog ponašanja) veće su kod devojčica
(MONDO)