Pedijatri ukazuju na brojne opasnosti kojima su izloženi mali korisnici jednokratnih pelena, a koje se kreću od isušivanja kože, pa sve do mogućeg steriliteta u budućnosti.
Zemlja nije za jednokratnu upotrebu, upozoravaju zaštitnici prirode koji se bore protiv korišćenja pelena za jednokratnu upotrebu, jednog od opasnih i veoma otpornih otpada. Međutim, toksične hemikalije koje ulaze u sastav tog široko korišćenog proizvoda, po tvrdnjama istraživača širom sveta, ostavljaju ozbiljne posledice i na najosetljiviji deo stanovništva planete - na bebe.
Pedijatri ukazuju na brojne opasnosti kojima su izloženi mali korisnici jednokratnih pelena, a koje se kreću od isušivanja kože, pa sve do mogućeg steriliteta u budućnosti.
U pelenama ima pedesetak supstanci, od koji su tri posebno opasne. je jak apsorbens, koji se u kontaktu sa vodom pretvara u gel, a može se naći u obliku mekanih komadića na bebinoj guzi. Drugi, i verovatno najopasniji, je dioksin. On je visokotoksičan i označen kao uzročnik spontanih pobačaja i genetskih promena. Tribultitin, koji se pored pelena koristi i u proizvodnji tekstila, dokazano je otrovan i ima dejstvo slično hormonima.
Moderno vreme nameće brzinu i komfor kao imperativ, pa sada sve mame, čak i u siromašnoj Srbiji, koriste taj nesumnjivo praktičan proizvod.
"Mame uglavnom znaju da je kada se govori o zdravlju i komforu deteta, prednost na strani platnenih pelena", kaže za "Glas javnosti" Angelina Radulović iz udruženja "Roditelj“. Ona dodaje da savremeni roditelji koriste jednokratne iz praktičnih razloga, ali i da se "zahvaljujući“ ogromnom novcu koji se "vrti“ u prometu te vrste robe, informacije o štetnosti teško probijaju do šire javnosti.
"Platnene pelene, kakve su koristile naše mame i bake, malo su nepraktične. Ne mogu lepo da se pričvrste, brzo se natope... i slično. Naše udruženje je planiralo da organizuje proizvodnju šivenih platnenih pelena, koje izgledaju kao gaćice. Imaju čičak koji služi da pelene bude lepo pričvršćena, a mogu da se peru na visokoj temperaturi", objašnjava Angelina.
"Međutim, taj projekat preko kojeg smo planirale da angažujemo naše nezaposlene mame, prema aktuelnim propisima, nije moguće realizovati. U svakom slučaju, važno je da roditelji budu što bolje informisani, kako bi mogli da odluče šta smatraju dobrim za svoje dete", kaže ona.
. Pri spaljivanju jednokratnih pelena proizvode se otrovni glasovi, dioksini, a pri njihovom raspadanju metan.
Borci za vraćanje starog načina previjanja i nege beba često se pozivaju na ilustrativno nemačko iskustvo. Naime, pre pada Berlinskog zida jednokratne pelene koje su se široko koristile u Zapadnoj Nemačkoj mamama sa druge strane zida su bile nedostižne.
Istovremeno, gljivične infekcije, poznate kao pelenski osip u bogatijoj zemlji imale su razmere epidemije, a sa druge strane su bile nepoznate.
Kada su i siromašnijim roditeljima postale dostupne, pelenski osipi i ekcemi su se nezaustavljivo širili i teritorijom nekadašnje Istočne Nemačke.
(MONDO)
Pedijatri ukazuju na brojne opasnosti kojima su izloženi mali korisnici jednokratnih pelena, a koje se kreću od isušivanja kože, pa sve do mogućeg steriliteta u budućnosti.
U pelenama ima pedesetak supstanci, od koji su tri posebno opasne.
Moderno vreme nameće brzinu i komfor kao imperativ, pa sada sve mame, čak i u siromašnoj Srbiji, koriste taj nesumnjivo praktičan proizvod.
"Mame uglavnom znaju da je kada se govori o zdravlju i komforu deteta, prednost na strani platnenih pelena", kaže za "Glas javnosti" Angelina Radulović iz udruženja "Roditelj“. Ona dodaje da savremeni roditelji koriste jednokratne iz praktičnih razloga, ali i da se "zahvaljujući“ ogromnom novcu koji se "vrti“ u prometu te vrste robe, informacije o štetnosti teško probijaju do šire javnosti.
"Platnene pelene, kakve su koristile naše mame i bake, malo su nepraktične. Ne mogu lepo da se pričvrste, brzo se natope... i slično. Naše udruženje je planiralo da organizuje proizvodnju šivenih platnenih pelena, koje izgledaju kao gaćice. Imaju čičak koji služi da pelene bude lepo pričvršćena, a mogu da se peru na visokoj temperaturi", objašnjava Angelina.
"Međutim, taj projekat preko kojeg smo planirale da angažujemo naše nezaposlene mame, prema aktuelnim propisima, nije moguće realizovati. U svakom slučaju, važno je da roditelji budu što bolje informisani, kako bi mogli da odluče šta smatraju dobrim za svoje dete", kaže ona.
Borci za vraćanje starog načina previjanja i nege beba često se pozivaju na ilustrativno nemačko iskustvo. Naime, pre pada Berlinskog zida jednokratne pelene koje su se široko koristile u Zapadnoj Nemačkoj mamama sa druge strane zida su bile nedostižne.
Istovremeno, gljivične infekcije, poznate kao pelenski osip u bogatijoj zemlji imale su razmere epidemije, a sa druge strane su bile nepoznate.
Kada su i siromašnijim roditeljima postale dostupne, pelenski osipi i ekcemi su se nezaustavljivo širili i teritorijom nekadašnje Istočne Nemačke.
(MONDO)